Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas bi trebalo da nastave hitno zasjedanje o stanju u pravosuđu te o povećanom broju priliva migranata, koje je prekinuto 14. juna.
Predsjedavajuća Doma Borjana Krišto (HDZBiH) zakazala je nastavak te sjednice na kojem bi poslanici zapravo prvo trebali glasati o prijedlogu dnevnog reda sjednice koji prethodno nisu prihvatili, a saglasnost o tome nije postigao ni Kolegij.
U okviru prve tačke dnevnog reda nazvane aktuelna situacija u pravosudnim institucijama BiH s akcentom na obaveze iz preporuka Evropske komisije, pred poslanicima je godišnji izvještaj Visokog sudskog tužilačkog vijeća (VSTV).
Tokom rasprave o dnevnom redu sjednice poslanici su zatražili skidanje te tačke s dnevnog reda uz obrazloženje da se radi o izuzetno važnom pitanju koje zahtijeva drugačiji pristup od toga da bude tačka dnevnog reda hitne sjednice.
Druga tema o kojoj bi poslanici po treći put trebali razgovarati je migracija. Hitna sjednica o tom pitanju i ranije je zakazana, ali nije održana zbog nedostatka kvoruma za punopravno odlučivanje.
S tim u vezi pred poslanicima je Informacija Vijeća ministara BiH o kontroli i upravljanju prilivom masovnog broja migranata i izbjeglica s osvrtom na aktuelnu sigurnosnu i humanitarnu situaciju na području Unsko-sanskog kantona.
U toj informaciji navedeno je da su Službi za poslove sa strancima u prošloj godini prijavljena 23.902 nezakonita migranta, dok je samo 1.567 osoba podnijelo zahtjev za azil, a u ovoj godini više od 9.000 prijavljeno je nadležnim službama.
Sjednica je sazvana na zahtjev poslanika Socijaldemokratske partije (SDP), Partije demokratskog progresa (PDP), Srpske demokratske stranke (SDS), Stranke demokratske aktivnosti (A-SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB), Naše stranke (NS), Nezavisnog bloka (NB) i Pokreta demokratske akcije (PDA).
Nisu joj prisustvovali poslanici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Demokratskog narodnog saveza (DNS), Socijalističke partije (SP) i Ujedinjene Srpske (US) koji rad parlamenta uvjetuju formiranjem novog saziva Vijeća ministara BiH nakon oktobarskih izbora.
