Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) i Generalni sekretarijat Vijeća ministara BiH pokrenuli su antikorupcijsku kampanju pod nazivom "Počnimo od sebe, prijavimo korupciju!"

Kampanja je usmjerena ka zaposlenima u institucijama BiH na koje se odnosi Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u institucijama BiH, a generalni cilj je promoviranje načina za prijavu korupcije i mehanizama zaštite prijavitelja korupcije, ali i podizanje svijesti o štetnosti te pojave.

- Kampanja je pokrenuta kako bi ohrabrili ljude da prijave korupciju - kazao je direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Hasim Šabotić.

- Razlog je bio jednostavan, svakodnevno vidimo javna pogovaranja, određene nepravilnosti, a imamo vrlo mali broj zaposlenih u institucijama BiH koji se žele odvažiti da prijave korupciju. Bio nam je cilj da te ljude podstaknemo, da im pojasnimo šta taj zakon definira i kako oni mogu dobiti status, da se odvaže da prijave, a da za to ne trpe neku štetnu posljedicu od svog menadžmenta - naglasio je Šabotić.

Kaže da su na osnovu izvršene analize, odnosno kampanje koja je provedena na 3.752 uposlenika, odnosno državna službenika u institucijama, dobili jedan specifičan pokazatelj.

- Nekih 17 posto uopće se ne bi odvažilo da prijavi korupciju, 39 posto možda bi prijavilo korupciju, dok bi se 43 posto odvažilo da prijavi korupciju. To je, na neki način, pokazatelj nezainteresiranosti ljudi da se uhvate u koštac sa korupcijom i da se odvaže da prijave korupciju - smatra Šabotić.

On misli da postoji strah kod ljudi da ne dođe do etiketiranja, nekih neželjenih posljedica po pitanju radnopravnog statusa, pokretanja disciplinskog postupka, pomjeranja na drugo radno mjesto itd.

Pojasnio je da se Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije odnosi na uposlenike u 75 institucija na državnom nivou, dodajući da se radi o državnom zakonu.

- Svi ti ljudi, ukoliko žele da dobiju zaštitu, a ispunjavaju uvjete iz ovog zakona, mogu se obratiti Agenciji i mi ćemo im dodijeliti status. Da bi neko dobio status mora biti uposlenik institucije na državnom nivou, prijaviti korupciju određenoj instituciji, internom organu, eventualno policijskoj agenciji, nekom tužilaštvu ili APIK-u i da je to uradio u dobroj vjeri. Kad kažemo u dobroj vjeri, podrazumijeva se da se ta osoba stvarno odvažila i da želi da prijavi korupciju bez ikakvog ličnog interesa, već da to radi zbog općeg dobra, zbog javnog interesa – pojasnio je Šabotić.

Dodao je da su, nakon stupanja ovog zakona na snagu, izvršili obuku i edukacije službenika na nivou BiH, predstavnika svih institucija.

Međutim, kaže da su u proteklom periodu imali otprilike 21 zahtjev za dodjelu statusa, a dodijelili su sedam statusa, gdje su cijenili da su te osobe ispunile uvjet da im se dodijeli status.

- Za 14 zahtjeva nismo udovoljili iz razloga što smo smatrali da ljudi nisu to uradili u dobroj vjeri, nego da se zaštite po pitanju pokretanja određenih disciplinskih postupaka za njihove eventualne nepravilnosti u radu ili se možda radi o jednom broju osoba gdje su tražili zaštitu, ali nisu ispunili uvjet, jer se ovaj zakon na njih ne odnosi - naveo je Šabotić.

Prema njegovim riječima, korupcija je zastupljena u svim segmentima bosanskohercegovačkog društva.

- Ali, prema prijavama koje smo dobili, vidimo da je ipak korupcija više zastupljena u javnom sektoru kada je u pitanju obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje u javnom sektoru. Ovo govorim isključivo prema prijavama koje smo dobili i to su naši pokazatelji – kazao je Šabotić.

Međutim, ističe da i druge segmente društva ne mogu izdvojiti i reći da tamo nema korupcije.

- Ovo su samo mali pokazatelji, imajući u vidu da i niži nivoi vlasti, entiteti, kantoni, Distrikt Brčko BiH zaprimanju prijave s indicijama koruptivnog ponašanja i da proslijeđuju nadležnim organima, odnosno tužilaštvima radi procesuiranja – kazao je direktor APIK-a.