Bosni i Hercegovini je potreban daljnji nastavak reforme institucija kako bi se zemlja odmakla od okoštalog dejtonskog modela koji kontinuirano učvršćuje status quo, u kojem političke elite potpaljivanjem tenzija profitiraju na račun građana, ocijenio je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula (SDP), koji je na prošlosedmičnim evropskim izborima ponovo izabran u Evropski parlament.
Govoreći o široj slici novog sastava Evropskog parlamenta (EP), Picula kaže da nema izrazitih dobitnika ni izrazitih gubitnika, osim onih kojima su predizborne ankete projicirale daleko veći uspjeh od postignutog, poput grupacije ekstremno desnih i populista okupljenih oko Salvinija.
- Rezultat ukazuje na to da su se oko lijevog centra i ljevije od njega, te liberalnog i konzervativnog centra ipak dogodili određena konsolidacija i konsenzus birača u zemljama članicama kako Evropsku uniju vide kao politički okvir koji treba sačuvati i unutar kojeg treba nastaviti graditi mir i ekonomski prosperitet - ocijenio je bivši šef hrvatske diplomatije.
No, naglasio je, rezultat ustvari govori o tome kako više nema jednostavne većine u EP-u, koja će lako dogovoriti predsjednika EP-a ili predsjednika Evropske komisije, već su tu četiri proevropske grupacije, koje ipak imaju različite poglede na ključne evropske teme.
- Dakle, saglasni smo oko okvira, ali ne i u vezi s rješenjem problema. Pred nama je period zahtjevnih pregovora, u kojima će se, osim o imenima kandidata, izgledno opsežno raspravljati i o politikama i ustupcima na koje će grupacija koja dobije vodeće pozicije u institucijama morati pristati kako bi za svoje kandidate dobila podršku više ne jedne, nego tri grupacije. Ljevici, čija su Partija evropskih socijalista i parlamentarna grupacija Socijalisti i demokrati najjači predstavnici, otvara se mogućnost stvaranja progresivne koalicije, u kojoj bi sa zelenima bila i radikalna ljevica, kao i liberali, što predlaže Timmermans. U takvim okolnostima, sigurno je da će temelj svih politika biti jačanje socijalne i kohezijske politike, politike minimalnih plaća i radnih prava, kao i zaštite okoliša, odnosno usmjeravanja industrijskih politika u smjeru veće zaštite okoliša. To su teme na kojima je socijaldemokratska ljevica prije jedanaest godina, u vrijeme izbijanja Velike recesije, propustila reagirati - kaže Picula.
Dodao je da, ipak, ne treba zaboraviti ni jačanje liberalne opcije, koja zasigurno o određenim pitanjima regulacije, od industrijskih do okolišnih politika, ima značajno drugačije stavove od zelenih, socijaldemokrata ili socijalista, pa i pučana.
Upitan može li se očekivati da novi saziv bude, manje ili više, naklonjen prijemu zemalja zapadnog Balkana te općenito može li se očekivati veća zainteresiranost za ovaj region, Picula kaže da bi prijedlog Evropske komisije da se započnu pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije u članstvo EU mogao postati prvi indikator raspoloženja o širenju EU.
- Proteklih desetak godina, kao posljedica velike recesije, osjećao se institucionalni zamor, ali i otpor zemalja članica novom širenju EU. Sada se očekuje kako bi crveno svjetlo otvaranju pregovora s te dvije evropske zemlje mogle dati dvije jake i utjecajne članice, Francuska i Holandija - rekao je.
S druge strane, Picula naglašava da je razrješenje gotovo trideset godina dugog spora s Grčkom o imenu danas Sjeverne Makedonije definitivno priča o uspjehu u ovoj regiji koja zaslužuje dobiti priznanje u vidu otvaranja pregovora. Uz to, Sjeverna Makedonija ostvarila je i institucionalni napredak koji je dobar temelj njene evropske budućnosti.
- Moja je podrška Sjevernoj Makedoniji u skladu s mojim stavom o tome da će Hrvatska u punom smislu biti članica EU tek kad će sve susjedne zemlje jednako tako biti članice Unije. U skladu s tim, u EP-u ću se ponovo posvetiti sigurnosnoj i vanjskoj politici EU u našoj regiji, a tek ćemo vidjeti u koje će se odbore EP grupirati koje političke snage - kaže Picula.
Kada je u pitanju njegova aktivnost u Evropskom parlamentu, Picula najavljuje da će nastaviti rad na afirmaciji evropske politike prema otocima, na osnivanju Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, koja okuplja zastupnike iz više od 20 EU zemalja i osnivanje Sekretarijata za otoke pri Evropskoj komisiji. Želi, naprimjer, budžet za energetsku tranziciju otoka postupno povećati na sto miliona eura. Osim toga, planira nastavak aktivnosti u okviru područja sigurnosti i vanjske politike u regiji, jer smatra kako Hrvatska mora imati dobre odnose sa svim susjedima, a što bi trebao biti zajednički interes.
- Vjerujem da je Bosni i Hercegovini konkretno potreban daljnji nastavak reforme institucija kako bi se zemlja odmakla od okoštalog dejtonskog modela koji kontinuirano učvršćuje status quo, u kojem političke elite potpaljivanjem tenzija profitiraju na račun građana. Takva BiH je teret samoj sebi, ali i institucijama i zemljama koji su jamci sporazuma - smatra Picula.
Smatra da Sbija nije sigurna kud bi sa sobom.
- Vučić, nominalno demokratski izabran, aktivno radi na urušavanju neovisnosti institucija i vladavine prava, kao i slobode medija, dok po pitanju nezavisnosti sudstva ili rješavanju pitanja nestalih iz ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu ne čini gotovo ništa. Uz to, odlučio je u svom osiguravanju duge vladavine vezivati svoju sudbinu u velikoj mjeri uz Putinovu Rusiju. Posljednje zveckanje oružjem na Kosovu, u kojem Vučić dolijeva ulje na vatru, umjesto da čini sve kako bi se tenzije smirile, pokazuje da je njegova procjena da mu odgovara hronična nestabilnost, jer mu olakšava zadržavanje na vlasti - rekao je Picula.
