Franjevački samostan „Duha svetoga“ u Fojnici stoljećima je prikupljao i vjerno čuva 3.000 originalnih osmanskih dokumenata koji svjedoče o životu na našim prostorima u to vrijeme.

Ti dokumenti nisu bili dostupni široj javnosti sve donedavno. Prvi put izlaze u javnost u zbirci „Fojnica: Osmanski dokumenti iz arhiva Franjevačkog samostana“, te obuhvataju period od gotovo 400 godina, od druge polovine 15. do kraja 19. stoljeća.

Zapovijedi i povelje sultana

Zbirku, koja je promovirana u utorak u Sarajevu, priredio je Mihael Ursinus (Michael), profesor emeritus, jedan od vodećih svjetskih osmanista, dugogodišnji profesor osmanske i bliskoistočne historije na univerzitetima u Birmingemu, Frajburgu i Hajdelbergu. Radio je nekoliko godina i besplatno.

Radi se o djelu koje u 11 knjiga prenosi faksimile tek stotinjak od oko 3.000 dokumenata osmanskih vlasti, kao što su sultanski spisi, zapovijedi i povelje. No, Ursinus kaže da će nastaviti s ovim zadatkom koji mu je povjeren.

Vrijednost ove zbirke je ogromna. Jedan od razloga je što ima dokumenata koji pokazuju da su neke priče i datumi bili pogrešni.

Tako je i Ursinus izdvojio iskaz u vezi s obnovom krova samostana.

- Radi se o dokumentu iz 1516. godine, gdje se prvi put spominje crkva, kada treba obnovu objekta. Dozvolu koju su dobili da se obnovi crkveni krov su svećenici u samostanu iskoristili za obnovu cijelog objekta. Kao rezultat toga došlo je do pritiska na crkvu zbog zloupotrebe dozvole. U čuvenoj „Fojničkoj hronici“ navedeno je da je crkva srušena 1524. godine. Priče o osmanskoj okrutnosti u Fojnici tada se ne slažu s dokazima iz ovih izvora. Crkva nije srušena tada, nego je obnovljena – kazao je Ursinus.

Nezaobilazno vrelo znanja  

Govoreći o zbirci, istakao je da nije bilo kriterija za izbor onoga što će se u njoj naći, već se krenulo od prve kutije dokumenata koja se nalazi u samostanu, bez izostavljanja bilo kojeg.

- Osnovna je ideja da se publiciranjem integralnih dokumenata dugoročno gledano otvori mogućnost kreiranja novih narativa o historiji Franjevaca u Bosni osmanskog perioda, da se ne bi oslanjali na priče, legende – dodao je Ursinus.

Pitali smo ga zašto je ovo prvi put da se objavljuju osmanski dokumenti iz Franjevačkog samostana u Fojnici.

Pojasnio je da su se prve informacije o njima nalazile u katalogu iz 1928. godine koji je priredio Josip Matasović i zove se „Fojnička regesta“. Ona je bila nezaobilazno vrelo svakome ko se bavio ovim razdobljem Bosne.

- Regeste su kratki ispisi koji sadrže osnove informacije o sadržaju dokumenata. Nastala je davno i u posljednje vrijeme su uočene greške u dataciji. To je bilo polazište da se dokument objavi u cjelini, a ne njegovi dijelovi – rekao je Ursinus, kojeg su za ovaj zadatak zvali upravo iz Franjevačkog samostana.

Objavljene i zabilješke Franjevaca na marginama

Dokumenti su pisani arapskim pismom i transkribirani su pomoću moderne turske latinice, te prevedeni na njemački i hrvatski.

Publikovane su i zabilješle koje su Franjevci pravili na marginama dokumenata.