Predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Milanu Tegeltiji i članovima ove institucije danas su pismo uputili šef Delegacije i specijalni predstavnik EU Lars-Gunar Vigemark (Lars-Gunnar Wigemark), otpravnica poslova Ambasade Sjedinjenih Američkih Država Elen J. Džermein (Ellen J. Germain) i šef Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Brus Berton (Bruce Berton), potvrđeno je za "Avaz".
Pismo je stiglo na adresu ove pravosudne institucije u poslijepodnevnim satima. Kako se navodi, VSTV BiH izradio i usvojio veći broj veoma važnih reformi u 2018. godini. Pismo prenosimo u cijelosti.
- Zajednički cilj svih tih reformi bio je jačanje vladavine prava u BiH i izgradnja povjerenja u pravosudni sistem, a posebno kada je riječ o percepciji građana. Evropska komisija i drugi članovi međunarodne zajednice su Vijeću izrazili svoje zadovoljstvo tim reformskim naporima. U posljednje vrijeme, nažalost, uočavamo određene zabrinjavajuće pojave koje negativno utječu na provođenje tih reformi, a vezane su za oblasti podnošenja imovinskih kartona, ocjenjivanje rada, te postupak imenovanja sudija i tužilaca.
Narušena slika u javnosti
Premda su određene poteškoće u provedbi uobičajena pojava u svakom reformskom poduhvatu, a i Vijeće je već uvidjelo potrebu da se vrši periodična provjera napretka – kao naprimjer provjera utjecaja reforme ocjenjivanja krajem godine – ove pojave su ozbiljnije i čine se kao pokušaj da se odgode ili čak dovedu u pitanje zajednički reformski napori poduzimani u proteklom periodu.
Slika VSTV-a BiH u očima javnosti je tim odgađanjima narušena, što se moglo lako izbjeći pravovremenim planiranjem i komunikacijom. Devet kandidata koji su čekali da izlože svoje programe rada su vraćeni u posljednji čas zbog – u najboljem slučaju – lošeg planiranja VSTV-a BiH.
Ovo nije prvi put da je VSTV BiH loše rukovodio postupkom imenovanja. Čini se da se određena imenovanja favoriziraju te se okončaju iznenađujuće brzo, kao što je to bio slučaj sa imenovanjem glavnog okružnog tužioca u Doboju u martu 2019. godine – dok neka druga čekaju mjesecima, pa čak i godinama. Prema informaciji koja je iznesena na sjednici VSTV-a BiH u aprilu 2019. godine, u pravosuđu su trenutno upražnjene ukupno 44 rukovodeće pozicije.
Favoriziranje određenih imenovanja, a odgađanje drugih, stvara dojam da postoje politički ili drugi razlozi kojima se Vijeće rukovodi u svom odlučivanju. Još jedan problem se uočava kod odgođenog imenovanja navedenih glavnih tužilaca, a to je nedosljednost VSTV-a BiH u postupcima imenovanja. Imenovanje ovih tužilaca je odgođeno zbog kašnjenja u dostavljanju materijala. U skladu sa Poslovnikom VSTV-a BiH, ti materijali su trebali biti dostavljeni najmanje dva dana prije početka sjednice.
Međutim, mi smo primijetili u najmanje dva slučaja ranije da imenovanje nije bilo odgođeno, čak iako su materijali zaprimljeni manje od 48 sati prije sjednice: na sjednici VSTV-a BiH održanoj 20. decembra 2018. godine, na kojoj je imenovano deset sudija, uključujući i dvoje sudija Vrhovnog suda FBiH, kao i na sjednici VSTV-a BiH održanoj 24. januara 2019. godine, na kojoj je imenovano četvero sudija na pozicije u sudovima u RS.
Odgode i neefikasnost u postupcima imenovanja podrivaju vladavinu prava u BiH. Dana 17. maja 2019. godine EU je dobila dopis od Aleksandre Martinović, predsjednice Ustavnog suda FBiH, u kojem ukazuje na probleme u funkcioniranju tog Suda usljed 'nerazumno dugog procesa' popunjavanja upražnjenih pozicija u tom sudu (naprimjer, dvije pozicije su upražnjene od 2015. godine).
VSTV BiH je usko grlo u tom procesu, s obzirom na to da je nadležno za predlaganje kandidata na daljnje postupanje relevantnim organima.
Pozivamo VSTV BiH da se navedenim pitanjima pozabavi odmah, uključujući i na narednoj sjednici koja je zakazana za 29. i 30. maj 2019. godine. Vijeće bi trebalo vršiti svoj mandat imenovanjem najbolje rangiranih kandidata na pozicije četiri glavna tužioca prema stručnosti i lišeno bilo kakvog neprimjerenog utjecaja.
Pravosuđe mora biti profesionalno i efikasno
Također, u pitanje su dovedeni i sistemi ocjenjivanja rada i podnošenja imovinskih kartona, koji su reformirani propisima Vijeća iz 2018. godine, a u skladu sa preporukama EU.
Nedavni zahtjevi da se smanji stepen transparentnosti i kvaliteta tih reformi bacaju sumnju na posvećenost nosilaca pravosudnih funkcija jačanju integriteta pravosuđa i u direktnoj su suprotnosti s evropskim standardima.
Premda nezavisni, nosioci pravosudnih funkcija moraju biti i odgovorni. Da bi zadobilo povjerenje građana u sudskim postupcima, pravosuđe također mora biti nepristrasno, profesionalno i efikasno.
Dešavanja u posljednje vrijeme se mogu odraziti na buduću finansijsku pomoć, dok bi vidljivi napredak u procesu pravosudne reforme osigurao daljnju značajnu podršku EU, SAD i druga međunarodna ulaganja, koja zauzvrat potiču taj napredak.
VSTV BiH je odgovoran građanima BiH, koji zaslužuju pravedan i nepristrasan sektor pravosuđa, bez utjecaja. Vijeće ima ključnu ulogu u stvaranju stabilnijeg, prosperitetnijeg i demokratičnijeg društva u BiH.
Mi, ispod potpisani, kao i građani ove zemlje ćemo nastaviti pomno pratiti Vijeće u ispunjavanju tog mandata", stoji u pismu.