Pravoslavni vjernici i Romi danas proslavljaju Đurđevdan, praznik sa mnogo narodnih običaja i magijskih radnji za zaštitu, zdravlje i plodnost, koje se tog dana obavljaju.
Đurđevdan je praznik koji se smatra granicom između zime i ljeta. Postoje običaji koji su se poštovali od davnina, a prakticiraju se i danas za zdravlje ukućana, udaju i ženidbu mladih iz kuće, plodnost stoke i dobre usjeve.
Sveti Đorđe je svojim praznikom svakako zauzeo mjesto starog božanstva plodnosti Jarila i njegovog praznika.
Uvečer, uoči Đurđevdana, neko od ukućana nakida zelenih grančica u najbližoj šumi i njima okiti vrata i prozore na kući i ostalim zgradama, kao i ulazne vratnice i kapije. Ovo se čini da bi godina i dom bili berićetni, da bude zdravlja, ploda i roda u domu, polju, toru i oboru. Ponegdje je običaj da se ovo kićenje zelenilom vrši na sam Đurđevdan prije zore.
Smatra se da na Đurđevdan djeluju vještice i druge zle sile, zbog čega su seljaci palili velike vatre kako bi zaštitili sebe i selo.
Običaji vezani za Đurđevdan se vrše prije izlaska sunca, i to često na rijeci.
Žene i djevojke donesu uvečer kući omaje tj. vode sa vodeničkog kola, a u novije vrijeme sa izvora ili čak i česme van kuće, s namjerom da se od njih svako zlo i prljavština otrese i otpadne - omaja od kola i nevolja otječe od njih kao voda od izvora. U tu vodu stave različitog bilja, a naročito selena, da prenoći, pa se ujutru njom umivaju da "speru" nevolju.
Vjerovalo se da će, ako je na Đurđevdan vedro, biti plodna godina, a ako na ovaj praznik i sutradan bude padala kiša, bi će sušno.
Na đurđevdanskim urancima se mladi opasuju vrbovim prućem - da budu napredni kao vrba, kite zdravcem - da budu zdravi kao zdravac, koprivom - da kopriva opeče bolesti s njih i selenom - da im duša miriše kao selen.
Nizom rituala i Romi danas slave Đurđevdan (Ederlezi), jedan od svojih najznačajnijih praznika kojim ispraćaju zimu i slave dolazak proljeća.
U prošlosti su Romi ovim praznikom obilježavali prekid zimovanja i pokrećući svoje čerge ponovno polazili na put.
Pripreme za ovaj veliki praznik Romi počinju dan prije, a glavni običaj su pletenje vijenca od bilja, umivanje biljem i kupanje na rijeci.
