Hrana koju uvozimo podložna je kontrolama, a nadležna tijela provjeravaju pridržavaju li se uvoznici propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja.

U laboratorijima je prošle godine obrađen 85.601 uzorak hrane, od čega 4,5 posto uzoraka nije prošlo testove, kazao je u razgovoru za „Avaz“ Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Sumnjivo meso

- Najviše su kontrolirani meso i mesni proizvodi, zatim gotova jela i tijesto. Upravo je najviše neusklađenih uzoraka i bilo među tim proizvodima, mesa naročito - pojasnio je Hajrić.

On upozorava da se u BiH uvozi hrana lošijeg kvaliteta.

- Istraživanja su pokazala da i unutar same EU postoje razlike u kvalitetu hrane. Najčešće se radi o tome da se proizvodi pod istim nazivom i brendom, ali s različitim sastavom i karakteristikama, stavljaju na tržište različitih zemalja EU. Takva praksa trebala bi biti riješena provedbom nedavno usvojenih izmjena Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o nepoštenoj poslovnoj praksi nekog proizvođača – kaže Hajrić.

Kontrola hrane

On dodaje da u BiH treba posebnu pažnju posvetiti usklađivanju sistema službenih kontrola hrane s evropskim standardima te nadograditi sistem kontrole, naročito inspekcijske službe i laboratorije.

Bosna i Hercegovina, dalje upozorava Hajrić, prošle je godine uvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 3,08 milijardi KM, što je 16 posto ukupnog uvoza. Među uvezenom hranom ima robe različitog kvaliteta, ali Hajrić ističe da je važno pratiti šta i kako kupujemo i jedemo.

Važno je čitati deklaracije

- Informacije o kvalitetu hrane dostupne su na deklaracijama. Tu piše koji je sastav proizvoda, rok trajanja, upute za upotrebu. Potrošači s pravom očekuju da je hrana koju kupuju u najvećoj mogućoj mjeri sigurna. Ali, nijedna kontrolna mjera koja se koristi u svijetu ne može u potpunosti otkloniti prisutnost mikroorganizama, koji se prirodno nalaze u hrani. Zato je važna higijena i oprezno postupanje s hranom - ističe Hajrić.