Početkom februara američki Stejt department pozvao je zemlje širom svijeta da preuzmu svoje državljane, strane borce, ali i žene i djecu, koji su u zatvorima u dijelu Sirije koji kontroliraju kurdske snage.
Ovaj poziv upućen je nekoliko dana prije nego što je održan sastanak Koalicije za borbu protiv Islamske države (ISIL) u Vašingtonu 6. februara, na kojem su učestvovali ministri iz 79 zemalja članica Koalicije, među kojima i predstavnici naše zemlje.
BiH prva u regionu zakonski zabranila odlazak na strana ratišta
Pitanje povratka bivših militanata u zemlje porijekla dodatno je aktuelizirano nakon najave da će do kraja mjeseca dvojica bh. državljana biti isporučena u Bosnu i Hercegovinu, a koji su već više od godinu u zatvoru na sjeveru Sirije, teritoriju koji kontroliraju kurdske snage sa saveznicima.
Riječ je o Ibri Ćufuroviću (1995.) iz Velike Kladuše i Arminu Čurtu (1997) iz Sarajeva. Njih dvojicu su 2017. godine uhapsile kurdske snage. Smješteni su u zatvoru Malikija u blizini grada Kamišli u Siriji. S njima su već obavljeni razgovori. Bh. institucije potvrdile su da je riječ o Ćufuroviću i Čurtu. Time su otklonjene prepreke da oni budu vraćeni u zemlju gdje su rođeni.
Bosna i Hercegovina je inače prva zemlja u regionu, a i među prvima u Evropi koja je 2014. godine, na inicijativu Fahrudina Radončića, lidera SBB-a i tadašnjeg ministra sigurnosti, izmjenama Krivičnog zakona BiH zakonski zabranila odlazak na strana ratišta, te uvela sankcije za one koji im na bilo koji način budu pomagali ili propagirali učešće na tim ratištima.
Ovaj zakon pokazao se najefikasnijim sredstvom u prevenciji i borbi BiH protiv terorizma, a njegov značaj će biti izuzetan i u situacijama kada nam počnu pristizati ISIL-ovci iz zarobljeništva.
U odredbama Zakona, u članu 162 B, definirane su kazne za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama u trajanju od tri do deset godina zatvora!
U rat u Siriji i Iraku otišlo oko 260 ljudi
Ko protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u Oružanim snagama BiH organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van BiH kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje pet godina, navodi se.
Kazna od tri godine trajanja predviđa se i za one koji se na bilo koji način pridruže stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji, obučenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj.
No, osobe koje nabavljaju ili osposobljavaju sredstva, uklanjaju prepreke, stvaraju plan ili se dogovore s drugima ili vrbuju drugoga ili preduzmu bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uvjeti za direktno počinjenje ovog krivičnog djela kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina! Inače, prema Ustavu BiH i važećim zakonima, BiH je obavezna primiti svakog svog državljanina, uključujući i one koji su u inozemstvu počinili krivična djela, pa i učestvovali u terorističkim aktivnostima.
Prema podacima nadležnih službi, iz Bosne i Hercegovine je u rat u Siriji i Iraku otišlo oko 260 ljudi, od čega oko 180 muškaraca, a ostalo su žene i djeca. Poginulo je oko 70 državljana BiH, a vratilo se između 50 i 60. Njih oko 40 je ili procesuirano ili čeka suđenja, dok ostali imaju dvojna državljanstva, uglavnom austrijsko ili njemačko, i oni su se vratili u druge zemlje.
Od stranih ratišta do bh. rešetaka
Stručnjaci s kojima smo razgovarali tvrde da BiH ima mehanizme za prihvat povratnika sa stranih ratišta. Tako podsjećaju da su osobe koje su napustile BiH nakon ljeta 2014. godine, kada je usvojena dopuna Krivičnog zakona u članku 162 B, a kojim se sankcionira učestvovanje u paravojnim ili parapolicijskim formacijama u nekom sukobu izvan BiH, po povratku u zemlju bile saslušane. U nekim slučajevima su i zadržani na osnovu prikupljenih saznanja i dokaza. Protiv njih najčešće je podizana optužnica i suđeno im je pred Sudom BiH.
Navode da su od odlaska na strana ratišta i priključivanja formacijama tzv. Islamske države ili drugim terorističkim organizacijama do sada osuđene 23 osobe na ukupno oko 50 godina zatvora. U prosjeku su izricane kazne do dvije godine, a najveća je izrečena Huseinu Bosniću zvanom Bilal, koji je u junu 2016. pravosnažno osuđen na sedam godina zatvora.
Predviđanja su i da će se individualno utvrđivati moguća krivična odgovornost svakog od tih povratnika i procjenjivati ima li elemenata za podizanje optužnica. Ono što nedostaje su, kažu, programi za rehabilitaciju i reintegraciju povratnika muškaraca, žena i djece u društvo.
No, stručnjaci zamjeraju nadležnima što se ne zna koji je broj džihadista koji bi mogao biti vraćen u BiH. Tvrde da to ne treba biti tajna i nepoznanica.
BiH članica Koalicije za borbu protiv Islamske države s pravima i obavezama
Sjedinjene Države imaju sporazume o razmjeni informacija s najmanje 72 međunarodna partnera kako bi identificirali i pratili putovanja osumnjičenih terorista.
Otprilike 70 zemalja ima zakone za krivični progon i kažnjavanje aktivnosti koje imaju veze s ovim, uključujući putovanje izvan svoje zemlje kako bi se pridružilo terorističkoj organizaciji. Najmanje 70 zemalja je krivično gonilo ili uhapsilo strane terorističke borce ili njihove pomagače, a najmanje 31 zemlja koristi pojačane mjere kontrole putovanja i kretanja. Bosna i Hercegovina je među ovih 70 zemalja. Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu, krivična djela povezana s terorizmom.
Interpol je raspisao čak 90 potjernica za građanima BiH zbog učešća na ratištima u Siriji i Iraku.
Još ništa od koordinacionog tijela za povratak žena i djece iz Sirije
Vijeće ministara BiH je 2018. godine najavilo formiranje koordinacionog tijela koje bi trebalo biti zaduženo za povratak žena i djece iz Sirije. No, do danas to tijelo nije formirano i ne zna se ni kada bi moglo biti.
Dvadesetdvogodišnja Sarajka koju je u Siriju odveo muž prije četiri godine i sada se nalazi u kampu u Siriji sa svoje dvoje djece uputila je pismo vlastima BiH s molbom da ih vrate u BiH kako bi njena maloljetna djeca imala normalan život. Poručuje da je ona, kao i još dvije žene iz BiH, spremna prihvatiti posljedice i odgovarati pred sudom.
Njemačka džihadistima oduzima državljanstvo?!
Njemačka je odobrila izmjenu zakona kojim se državljanima s dvojnim državljanstvom može oduzeti njemačko državljanstvo ako su se borili za strane terorističke grupe. Novi zakon neće se primjenjivati retroaktivno. Maloljetnici neće biti obuhvaćeni ovim.
Procjene ministarstva za unutrašnje poslove Njemačke kažu da je oko 1.000 ljudi napustilo Njemačku kako bi se priključilo džihadističkim grupama u Siriji i Iraku od 2013. godine. Oko trećina ljudi se vratila u Njemačku, neki su procesuirani i smješteni u ustanove za rehabilitaciju.
Francuska vratila djecu iz Sirije
Petero djece vraćeno je u Francusku, gdje će ih prihvatiti djedovi i bake jer su im roditelji poginuli u Siriji. Odluka o repatrijaciji petero siročadi s nekadašnjeg teritorija tzv. Islamske države primjer je drugim zemljama. Iako je Francuska dugo oklijevala u prihvatanju djece koja su nakon pada IS-a smještena u kurdske kampove, odluka je donesena u martu.
Bh. državljanke u kampovima
čekaju povratak u zemlju ili smrt
Kamp Roj, koji se inače nalazi u blizini grada Kamišli, dom je i za desetine žena iz BiH koje su posljednjih nekoliko godina s muževima otišle u Siriju.
Tu su mjesecima smještene sestre Sinanović, Sabina i Azemina, kao i Almedina Mujčinović i njeno četvero djece. S njima je i Emina Sinanović, supruga Edina Muftića, majka njihovo dvoje djece. U kampu je Edina Mulalić iz Bužima, udovica Inesa Midžića iz Bihaća, s kojim je 2013. godine otišla u Siriju nakon šerijatskog vjenčanja.
Uz njih je Ćazima Hodžić s četvero djece, te Emina Kečo, Selma Sultanović, supruga Ajdina Blaževića, Muamera Mehmedagić i Adela Dolamić. Inače, Adelu Dolamić već godinama traži sestra Alema Dolamić. Kako je ranije ispričala za medije, Adelu je s osmogodišnjom kćerkom 2014. godine u Siriju odveo suprug Nermin Jahić. Sumnja se da su s njima i Jusufina Bećirović i Džejla Fojnica, koje je u Siriju odveo Fikret Zukić sa suprugom Eminom i sinovim Edinom i Elvedinom, te unucima Muhamedom Zukićem i Sejfulahom Jahja Mujčinovićem.
Kurdske snage, osim ovog kampa, kontroliraju još pet kampova, Ayn Issa, Mabruka, Areesheh, Al-Hawl i Nevroz.
Poznato je i da je u kampu Al-Hawl, koji se nalazi u blizini grada Hasake u sjeveroistočnoj Siriji, Ajša, supruga Muharema Dunića, i Zlata Šabić s troje djece, koja su rođena 2007., 2008. i 2013. godine. Ona je iz Bužima, a u Siriju je otišla 11. septembra 2014. godine avionskim letom Sarajevo - Istanbul. Otputovala je zajedno sa suprugom Nerminom Šabićem. U jednom od ovih kampova je Meliha Delić, koja ima jedno dijete, a supruga je Amira Selimovića. Spas iz zarobljeništva čeka i Enesa Džinić i njeno dijete. Njen suprug je Salem Hasić.
Povratak čeka i Aida Kobić iz Zenice, koja je 2013. godine roditeljima SMS porukom javila da se udala i da je u Siriji. Ona se, također, nedavno predala Kurdima, zajedno s dvoje djece. Ista sudbina zadesila je i Melu Horić. U Siriju je otišla 22. juna 2013. godine, zajedno sa suprugom Seidom Čolićem i sinom. Muž joj je poginuo u martu 2015. godine.
Prebacivanje u BiH očekuju i Fata Fuško-Hodžić i njeno troje djece. Njen suprug je Dževad Hodžić iz Gornje Maoče. U Siriju su otišli 2015. godine. U rat, tzv. džihad, s devetero djece otišli su Amir i Emira Džinić iz Tešnja. Jedan sin se vratio u BiH 2016. Priznao je krivicu zbog učestvovanja u terorističkim aktivnostima i pridruživanja paravojnim jedinicama. zbog čega je osuđen na kaznu od godinu zatvora.
Bh. građani u Siriji
50 do 60 osoba vratilo se u BiH sa sirijskog ratišta
23 osobe procesuirane
102 osobe i dalje se nalaze u Siriji
241 odrasla osoba iz BiH otišla je u Siriju i Irak u periodu od 2012. do 2017. godine
180 muškaraca
60 žena
60 djece poveli
150 djece rođeno na teritoriju Sirije i Iraka
370.000 osoba poginulo za 8 godina rata u Siriji
112.000 civila
21.000 djece
13.000 žena
Prema Ustavu BiH i važećim zakonima, BiH je obavezna primiti svakog svog državljanina, uključujući i one koji su u inozemstvu počinili krivična djela i učestvovali u terorističkim aktivnostima.
Predstavnici vlasti povratku džihadista ne pridaju veliki značaj.
Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak u više navrata je samo kazao kako je iskazana čvrsta podrška Koaliciji u borbi protiv terorizma i ISIL-a. Ništa konkretnije ni od ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića koji u izjavama ističe da se vode određeni razgovori“. Oglašavanja nema ni iz Vijeća ministara BiH.
