Teolog, publicista, politolog, historičar i bosanski franjevac Marko Oršolić jedan je od onih intelektualaca koji hirurški precizno secira, opisuje i dijagnosticira trenutno stanje u društvu, državi, politici, kulturi. 

Britkim jezikom fra Oršolić već godinama govori o Katoličkoj crkvi, njenim greškama, politici i političkim greškama onih kojih se predstavljaju kao vođe naroda, te o pogubnosti etnonacionalnih politika.

Dugo ga nije bilo u medijima, povukao se, a vrijeme je očigledno iskoristio da privede kraju svoju novu knjigu „Suvremena suočavanja“.

Matvejević me je zvao marksistom

Fra Oršoliću, možete li nam reći nešto više o Vašoj novoj knjizi?

- U prvom dijelu knjige su tekstovi o temama od opće važnosti za suvremeno društvo i refleksiju o njemu i poziv na dijalog i sučeljavanja s tim važnim temama. Mislim da je taj dijalog naglo prekinut, jer je naša tranzicija na putu iz jednostranačke u višestranačku demokraciju pretvorena u nacionalistički prevrat (trostruki sunovrat u BiH).

U drugom dijelu knjige su teme u vezi s Bosnom i Hercegovinom i Bosnom Srebrenom, koja je neotuđivi njen dio.

U trećem dijelu su noviji intervjui koji su dostupni u dnevnim listovima i e-portalima, a dotiču se veoma bitnih pitanja sadašnjosti.

U četvrtom dijelu su važni dokumenti za Bosnu i Hercegovinu (Ahdnama Mehmeda II, Upute Franjevačkog reda u vremenu nacizma, Presuda Evropskog Suda za ljudska prava u Strazburu od 22. 12. 2009.).

Više tekstova je nastalo u vremenu dijaloga s marksistima prije 1989. godine, pa me je u tom periodu moj prijatelj Predrag Matvejević nazvao marksistom, a dok sam se ja uvijek deklarirao marksologom, koji marksističku ideju i misao smatra nezaobilaznim dijelom naše suvremenosti. Samog Karla Marksa (Marxa) i nakon 200 godina od rođenja smatram nezaobilaznim misliocem epohe.

Užasan je osjećaj za državljane BiH da njihova mlada i ponosna država, naočigled sviju, flagrantno i uporno krši ljudska prava manjina (Jevreji, Romi).

Posvetili ste je ljudima koji su stupili u takozvane mješovite brakove i njihovom potomstvu. Je li to slučajno?

- Ljudi u mješovitim brakovima i njihovi potomci su populacija kojoj sam se posebno htio obratiti, jer sam siguran da će oni shvatiti moju osnovnu poruku o potrebi dugotrajnog suočavanja s problemima današnjice.

Ljudi koji su u mješovitim brakovima u novijoj historiji naše države nisu se baš dobro proveli. Za „naše“ nikad nisu bili „naši“, za „njihove“ su bili „izdajice“, a djeca nisu ni „naša“ ni „njihova“.

- Ti ljudi su kod nas marginalizirani i neshvaćeni. Našli su se stiješnjeni nacionalističkim ideologijama i ekskluzivizmima. Posebno djeca, kada postanu svjesna situacije u kojoj su se našla, teško rješavaju probleme toga trenutka. I oni se ne suočavaju samo s roditeljima nego i s obiteljskom i širom okolinom, koja zapravo njihove probleme usložnjava.

Baš kao i roditelji, i djeca iz mješovitih brakova su diskriminirana, uostalom kao i mnogi drugi građani u BiH. Jesmo li postali društvo koje više ne želi da spoznaje drugo i drugačije od sebe?

- Dobro ste konstatirali da je to problem svih ljudi kao građana, jer su nacionalne ideologije njih marginalizirale, a ljude degradirale svodeći ljudsko pravo na parcijalna prava, tj. nacionalna ili vjerska, ili promatrano s vjerskog aspekta, oni ne mogu riješiti dilemu zloguke sudbine koju je zapisao Ivo Andrić: „Babo mi klanja, majka se krsti, a ja stojim, pa se kamenim“.

Tim stopama, čini se, krenula je i Evropa, otišlo je sve udesno. Neki čak kažu da se vraća fašizam, samo u nekom drugom obliku. Kako Vi vidite stanje u Evropi i da li je na djelu fašizacija društva?

Argumentima se obraćati mladima

- Činjenica da je Evropa politički otišla udesno. I činjenica je da ima sporadičnih dokaza o anakronim pojavama nekadašnjeg fašizma, to je posljedica starih okorjelih neshvaćanja nekadašnjih nacionalsocijalizama i fašizama. Mlade generacije ne prihvaćaju mnoge ideološke sheme, koje smo mi prihvatili i koje su samo za nas razumljive, zbog toga je veoma važno suočiti se s prošlošću i novim argumentima se obraćati mladima.

U BiH smo već dugo podijeljeni u nacionalne torove i političari to dobro koriste za svoje bogaćenje i kako bi se što duže zadržali na vlasti. Hoće li narodi BiH ikad prepoznati da je taj strah nametnut? Šta trebamo učiniti?

- Naši nacionalni koncepti žive na nametnutoj podjeli i priči o međusobnoj ugroženosti. Na koncu, to vodi nezaustavljivo u propast.

Puno se govori o poziciji Hrvata, odnosno katolika u BiH. Činjenica je da je sve manje Hrvata, ali čija je to krivica?

- Hrvata je sve manje u BiH, ali i drugih građana. Te moderne ekonomske migracije su prisutne svugdje u svijetu, pa i kod nas.

Kosovo ne može utjecati na BiH

Nikad se nije prestalo govoriti o podjeli BiH. Od otcjepljenja RS do stvaranja trećeg entiteta. S BiH se dovodi u vezu i situacija između Kosova i Srbije, mijenjanja granica. Može li to utjecati na BiH?

- Situacija između Kosova i Srbije ne može bitno utjecati na situaciju u BiH. Naše priče o podjelama i entitetima su prolazne i na kraju će biti obesnažene.

Stanje u Katoličkoj crkvi

Kakvo je stanje u Katoličkoj crkvi? Vidi se podjela, pa čak i nepriznavanje franjevaca od katoličkog klera.

- Katolička crkva kao univerzalna sa svojim vodstvom je vrlo progresivna u posljednjih 60 godina, ali lokalne crkve su opterećene tradicionalizmima. Franjevci su priznati unutar Katoličke crkve, ali mnogi njihovi politički stavovi nisu prihvaćeni unutar cjeline.