Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prošle je godine plasirala u Bosni i Hercegovini nekih 200 miliona eura. Ove godine investirat će novih 300 miliona eura.
To je rast od 50 posto. Zadovoljni smo radom bh. institucija i zainteresirani da dalje ulažemo, kaže u razgovoru za „Dnevni avaz“ generalni sekretar EBRD-a Enco Kvatročoke (Enzo Quattrociocche).
Važan skup
S njim smo razgovarali u sarajevskom uredu ove finansijske ustanove. Posjetu BiH realizirao je ovog puta u okviru priprema za veliki samit EBRD-a koji će početkom maja biti održan u glavnom gradu naše države.
- Riječ je o važnom godišnjem skupu koji okuplja čelnike EBRD-a. Ovdje sam s domaćinom, Vijećem ministara BiH, potpisao Memorandum o razumijevanju. Skup će biti održan 7., 8. i 9. maja.
Bosna i Hercegovina i zapadni Balkan za nas su izuzetno važni. Prošle smo godine u šest država ovog regiona investirali 1,1 milijardu eura. Ove godine uložit ćemo najmanje još toliko. U BiH smo 2018. investirali 200 miliona, a ove godine planiramo još 300 miliona eura. Radi se o znatnom porastu ulaganja u vašu zemlju – ističe Kvatročoke.
Upitan kuda taj novac ide, on odgovara da su u prvom redu to infrastrukturni projekti te sektor energetike.
Kičma ekonomije
- Koridor 5C jedan je od ključnih projekata. No, ulažemo i u infrastrukturu u naseljima. Vrlo smo ponosni na ulaganja u Toplanu u Zenici. Ona je radila na ugalj i bila izvor znatnog zagađenja. Investirali smo novac kako bi se trošio plin. Ponosni smo na to ostvarenje. U sektoru energetike također ulažemo u infrastrukturu. Istakao bih i značajna ulaganja u mala i srednja preduzeća - navodi generalni sekretar EBRD-a.
Pojasnio je da su ta preduzeća kičma ekonomije regiona i Banci su jedan od prioriteta za daljnja ulaganja u njih.
Otvorili smo hiljade radnih mjesta
- Pomogli smo da se i u BiH otvori na hiljade novih radnih mjesta. Većina toga realizirana je kroz saradnju s malim i srednjim preduzećima. Pitate me za primjere. Teško ih je izdvojiti. Što bi se reklo, mi volimo svu svoju djecu.
Ali, evo vam primjera firme „Krajina klas“. Kada smo 2011. godine počeli saradnju s njima, imali su nešto manje od 200 radnika. Sada ta firma broji 555 uposlenika – kaže Kvatročoke.
