Iz minute u minutu na našem portalu možete pročitati najnovije informacije u vezi s presudom Radovanu Karadžiću pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale.

14:59

U sudnici je nastalo komešanje. Čuli su se gromoglasni aplauzi, no nekima je i pozlilo. Žalbeno vijeće je uvažilo žalbu Kancelarije tužioca da je Prvostepeno vijeće pogrešno procijenilo otežavajuće okolnosti u odnosu na optuženog Karadžića. Da je potvrđena prvostepena presuda, optuženi bi u skladu sa sudskom praksom MKSJ imao pravo da traži prijevremeno puštanje na slobodu poslije 26,6 godina, odnosno, nakon dvije trećine kazne od 40 godina.

14:58

Karadžić je osuđen na doživotni zatvor.

14:55

S obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema sudiji, ovi zločini su neviđenih razmjera i brutalnosti.

14:54

Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne. Apelaciono vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna poredi sa osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora.

14:53

Nije kriv za genocid u sedam općina. Utvrđeni su zločini u Foči, Vlasenici, Bratuncu, Zvorniku, Sanskom Mostu, Prijedor i Ključu, ali nema dovoljno dokaza da bude osuđen za genocid u tim općinama.

14:52

Žalbeno vijeće nije uvjereno da je Tužilaštvo ponudilo dokaze da je genocidna namjera dokazana na osnovu kontakata koje je Karadžić imao sa ljudima na terenu.

14:51

Žalbeno vijeće, uz izuzeto mišljenje sudije Den Prade, stava je da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992.

14:50

Govoreći o prvoj tački žalbe, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorija Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine.

Vijeće je odbacilo žalbu Tužilaštva u odnosu na ovaj dio.

14:48

Žalba optuženog u vezi sa taocima tiče se navoda da je Prvostepeno vijeće pogrešno primijenilo pravo u zaključku da postoji apsolutna zabrana.

Vijeće će sada obrazlagati zaključke po žalbama Tužilaštva.

14:46

Govoreći o tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, sudija Joensen je rekao da se Prvostepeno vijeće oslanjalo na prijetnje pripadnicima UN-a koji su bili zatočeni.

14:43

Žalbeno vijeće je odbilo sve navode optuženog koji se tiču trenutka saznanja za ubistva u Srebrenici i nakon pada Srebrenice, a što je činilo osnovu žalbe optuženog u odnosu na Srebrenicu. Same tvrdnje Prvostepenog vijeća su se bazirale na sastancima koje je imao tokom jula 1995. godine.

14:41

Žalbeno vijeće slaže se sa Pretresnim u dijelu koji se odnosi na Karadžićevu naredbu da se zarobljeni odvedu na "neko drugo mjesto".

Podsjetimo, Pretresno vijeće je u prvostepenoj presudi zaključilo da je Karadžić, kao predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant VRS, bio jedina ličnost u Republici Srpskoj koja je imala moć da intervenira kako bi se spriječilo da muškarci bosanski muslimani budu pobijeni. A ipak, optuženi ne samo što nije intervenirao kako bi spriječio da uopće dođe do ubijanja nego je lično naredio da zatočeni muškarci bosanski muslimani koji su u to vrijeme bili držani u Bratuncu budu prebačeni na druga mjesta da bi bili ubijeni. Oni su nakon toga zaista odvedeni u Zvornik i pobijeni. 

14:39

Pretresno vijeće tada je utvrdilo da su najkasnije u vrijeme izdavanja Direktive 7 u martu 1995. godine, Karadžić i Mladić osmislili dugoročni plan koji je imao za cilj da se bosanski muslimani na kraju prisilno uklone iz Srebrenice, i smatra da to što je optuženi uspostavio strukture bosanskih Srba u Srebrenici pokazuje namjeru da se bosansko muslimansko stanovništvo trajno i prisilno ukloni iz tog grada. U svom zaključku, Pretresno vijeće napominje da je tokom trajanja operacija oko Srebrenice optuženi dobijao informacije putem različitih kanala, uključujući tu i kontakte sa visokim oficirima VRS.

14:29

Podsjetimo, u prvostepenoj presudi zaključeno je da je Karadžić dijelio namjeru za ubistvo vojno sposobnih muškaraca i značajano doprinio provođenju ovog plana. Vijeće je tada utvrdilo da je Karadžić znao da hiljade zarobljenika drže snage VRS oko Srebrenice i da je to značajan postotak bošnjačke populacije Srebrenice.

14:23

U ovome trenutku sudija Jonsen.čita detalje iz presude Pretresnog vijeće Haškog tribunala (ICTY) a koje se tiču Karadžićeve krivice za genocid na području Srebrenice 1995. godine.

14:14

Predjsedavajući čita dio iz prvostepene presude koji se odnosi na njegove krivice za teroriziranje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH.

14:08

Karadžić mirno prati suđenje i izlaganje predsjedavajućeg Vijeća. On u ovome trenutku iznosi sažetak prvostepene presude.

14:02

Nakon okončanja žalbene faze, konačnu presudu Karadžiću, koji se tereti za najteže zločine počinjene na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, saopćit će predsjedavajući Žalbenog vijeća MMKS-a, sudija  Van Pruse Jonsen (Vagn Prusse Joensen).

On u ovom trenutku čita detalje prvostepene presude te obrazlaže žalbeni postupak.

Karadžić je prvostepenom postupku, presudom od 24. marta 2016. godine oglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.

Pretresno vijeće Haškog tribunala (ICTY) oglasilo je Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, uključujući istrebljenje, ubistva, deportacije i druga nehumana djela (prisilno premještanje), kao i za teroriziranje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH, te za uzimanje pripadnika tadašnjeg UNPROFOR-a za taoce.

Istovremeno, oslobođen je nepravomoćno krivnje po optužbama za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u drugih sedam općina u BiH.

Prvobitna optužnica protiv Karadžića potvrđena je 25. jula 1995.

Uhapšen je u Srbiji 21. jula 2008., i prebačen na MKSJ 30. jula 2008. godine.

Suđenje je počelo 26. oktobra 2009. i tokom njega je Pretresno vijeće saslušalo svjedočenje 586 svjedoka u sudnici.

Nakon izricanja presude Pretresnog vijeća, i u skladu s članom 2 Prelaznih odredbi Mehanizma, Mehanizam je preuzeo nadležnost u žalbenom postupku u predmetu Tužilac protiv Radovana Karadžića.

I Karadžić i Tužilaštvo su se žalili na presudu Pretresnog vijeća i podnijeli najave žalbe 22. jula 2016., žalbene podneske 5. decembra 2016., podneske respondenta 15. marta 2017., a replike na podneske respondenta 6. aprila 2017. Žalbeni pretres održan je 23. i 24. aprila 2018. u ogranku Mehanizma u Haagu.

14:00

U Međunarodnom mehanizmu za krivične sudove (MMKS) u Hagu u ovim momentima počinje izricanje pravomoćne presude Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, optuženom za genocid i druge teške zločine počinjene u Bosni i Hercegovini u razdoblju 1992-1995.

Gledaoci će na TV-u prijenos moći pratiti s pola sata zakašnjenja.

Karadžić se u ovom momentu obratio Vijeću i kazao da može pratiti izricanje presude.

13:00

Posjetioci koji će izricanje presude pratiti u galeriji počeli su ulaziti u zgradu. U galeriji će biti i ambasadorica BiH u Holandiji Mirsada Čolaković, koja je prije ulaska popričala s okupljenim predstavnicima udruženja žrtava.

12:40

Pred haškom sudnicom okuplja se sve veći broj bosanskohercegovačkih, regionalnih i svjetskih medija koji se pripremaju za izricanje presude. Svim ekipama veliki problem predstavlja što će video iz sudnice biti emitiran s pola sata odgode, a oni koji su dobili akreditacije za galeriju, pak, ne mogu unijeti elektronsku opremu.

Prije nekoliko trenutaka pred sudnicom se pojavio bivši haški tužilac Džefri Najs (Geoffrey Nice), koji je porazgovarao s predstavnicima udruženja žrtava.  

10:16

Pred današnje izricanje konačne presude ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, a čiji je početak zakazan za 14 sati, predstavnici udruženja žrtava počeli su se okupljati pred sudnicom. 

Osim njih, i brojne novinarske ekipe pripremaju se za ovaj historijski događaj.

Podsjećanja radi, Radovan Karadžić proglašen je krivim za genocid na području Srebrenice 1995., za progon, istrebljivanje, ubistva, deportaciju, teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca.