Paljanskog krvnika Radovana Karadžića danas će, konačno, stići ruka pravde. Skoro tri decenije nakon što je 1991. godine u Skupštini RBiH zaprijetio nestankom muslimanskog naroda, čime je započeo svoj krvavi pir, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove zakazalo je za danas u Hagu izricanje presude po žalbi, što znači da je današnja odluka konačna.  

Prvostepena presuda

Prvobitna optužnica protiv Karadžića potvrđena je 25. jula 1995. Uhapšen je u Srbiji 21. jula 2008., a 30. jula prebačen u Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Suđenje je počelo 26. oktobra 2009. i tokom njega je Pretresno vijeće saslušalo 586 svjedoka u sudnici.

Radovan Karadžić terećen je po dvije tačke za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koja su počinile srpske snage tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.

Pretresno vijeće Haškog tribunala prije tri godine, 24. marta 2016., proglasilo je Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), teroriziranje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca te mu je izrečena kazna od 40 godina zatvora. Oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH. 

Upravo činjenica da je u prvostepenoj presudi oslobođen krivice po ovoj tački optužnice najviše je zaboljela žrtve, čiji će predstavnici i danas u sudnici pratiti izricanje historijske presude. Dosta udruženja i danas će imati po nekoliko svojih predstavnika u Holandiji.

Današnjem izricanju presude prisustvovat će i predstavnici Udruženja logoraša BiH, predvođeni predsjednikom Jasminom Meškovićem. U izjavi za „Avaz“ on nije krio ogorčenje zbog odnosa države prema žrtvama.

- I ovog puta u Hag, na izricanje tako važne presude, dolazimo sami svojim sredstvima  i u vlastitoj režiji. To govori o svemu – kazao nam je Mešković, istakavši da nam kultura sjećanja nije na potrebnom nivou.

Odnos prema žrtvi, kako kaže, parcijalan je i povremen. Govoreći o očekivanjima od presude, Mešković nam je kazao da i u ovom udruženju očekuju da bude potvrđena i dokazana odgovornost za genocid i u drugim općinama, kao i odgovornost po tačkama optužnice za zločin protiv čovječnosti.

- Iskreno se nadamo maksimalnoj kazni. A brine me šta poslije presude. Kome će ona pomoći i na koji način? Šta smo do sada analizirali i proučavali iz pravosnažnih presuda? Sve smo to vrlo brzo zaboravili. Žrtve su opet ostajale same. Pružamo prilike da neki formiraju neke komisije da na poseban način utvrđuju navodnu istinu i njima dajemo prostor da osporavaju presude najveće institucije za procesuiranje ratnih zločinaca. Brzo sve zaboravljamo - kaže Mešković.

Odgovornost Srbije

Murata Tahirovića, predsjednika Udruženja žrtava i svjedoka genocida, jučer smo u Hagu zatekli u društvu ministra za boračka pitanja Unsko-sanskog kantona Ermina Zulića. Kako nam je kazao Tahirović, grupa koja je stigla u Holandiju ima dvadesetak članova. I oni očekuju da Karadžić bude osuđen za genocid u drugim bh. općinama, osim Srebrenice.

- Zlo je počelo 1992., a završeno 1995., tako da svakako očekujemo da Karadžić bude optužen za genocid i u drugim općinama, prvenstveno Prijedoru. Mislimo da je Tužilaštvo dalo dobre argumente za to – kazao nam je Tahirović.

Očekuje i da presudom bude potvrđena umiješanost Srbije u agresiju na BiH, za šta, kaže, ima osnova i u drugim haškim presudama. Upitan za visinu kazne, kaže da žrtve očekuju doživotnu, ali da su ove kvalifikacije važnije od same visine kazne.

Svoje predstavnice u Hagu imaju i „Žene Srebrenice“. Nura Begović, potpredsjednica tog udruženja, kazala nam je da i oni očekuju da Karadžić bude osuđen za genocid u općinama navedenim u optužnici te da dobije doživotnu kaznu zatvora.

- Karadžić je glavni i odgovorni za sav zločin počinjen u BiH, pogotovo u Srebrenici. Zbog toga zaslužuje smrtnu kaznu, ali, kako ona ne postoji, onda očekujemo da to bude doživotna, i svakako da bude proglašen krivim za genocid i u drugim općinama - kazala nam je Begović.

Zadovoljiti pravdu

Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja „Žena-žrtva rata“, kazala nam je da će, ako bude suđeno po pravdi, istini i dokazima, Karadžić biti osuđen i za genocid u općinama BiH koje su navedene u optužnici.

- Doduše, i to je skraćivano, pa se sa 41 došlo na šest-sedam općina. Uz sve pritiske, hoću da vjerujem da ovo ipak neće biti politička presuda, da će pravda i istina biti zadovoljne. Za mene i ostale žrtve ne postoji kazna koja odgovara zločinima koje je počinio Karadžić. Visina kazne na kraju nije ni i bitna, već upravo da se presudom dokaže njegova odgovornost za genocid u ostalim općinama te odgovornost Srbije i Crne Gore za agresiju na BiH. Bilo šta drugo bio bi novi šamar žrtvama – kazala nam je Hasečić.

Za razliku od izricanja prvostepene presude, kada su desetine medijskih ekipa danima pripremale opremu za prijenos događaja, jučer je ispred sudske zgrade bilo veoma mirno. Oko podneva su tek jedna reportažna kola bila parkirana ispred, a sporadično su navraćali novinarske ekipe i predstavnici udruženja žrtava.

Žalili se i Karadžić i Tužilaštvo 

Nakon izricanja presude Pretresnog vijeća, i u skladu s članom 2 Prelaznih odredbi Mehanizma, Mehanizam je preuzeo nadležnost u žalbenom postupku u predmetu Tužilac protiv Radovana Karadžića. I Karadžić i Tužilaštvo žalili su se na presudu Pretresnog vijeća.

Zbog Praljka će prijenos kasniti 30 minuta?

Novinari će danas u Hagu, za razliku od prijašnjih izricanja velikih presuda, imati drugačije uvjete rada. Tako će, primjerice, u zgradi World Foruma, u kojoj je smješten medijski centar i odakle najveći broj novinara prati događaj, izricanje presude biti emitirano s odgodom od 30 minuta, kao i na internetu.

Iako nema službene potvrde, nagađa se da je takva praksa uslijedila nakon što se Slobodan Praljak otrovao tokom izricanja presude, a sve je emitirano uživo. Na upit o tehničkim detaljima o izricanju presude, sigurnosnim provjerama, broju akreditiranih medija... jučer iz Mehanizma nismo dobili odgovor.