U Predsjedništvu BiH večeras je upriličen prijem povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Domaćini prijema su članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Prijem je održan u svečanom salonu u zgradi Predsjedništva BiH.

U zgradi Predsjedništva prisutan je veliki broj zvanica iz političkog, kulturnog, vjerskog života, između ostalih, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović i kardinal Vinko Puljić, te predstavnici diplomatskog kora u BiH. 

Kao što ranijih godina njegovi prethodnici na poziciji člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda, predsjedavajući Milorad Dodik ne prisustvuje prijemu povodom 1. marta. Također, prijemu ne prisustvuje niko od predstavnika vlasti iz reda HDZ-a, koji su ranije bili nam prijemima u Predsjedništvu povodom Dana nezavisnosti. 

Na početku svog govora Željko Komšić pozdravio je sve građane u BiH i dijaspori te im uputio čestitku za Dan nezavisnosti, podsjećajući na referendum koji je održan prije 27 godina.

- Pitanje koje im je bilo postavljeno tada svima je dobro poznato, a glasilo je: „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda Bosne i Hercegovine – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“ Ne škodi da stalno ponavljamo ovo pitanje, jer je ono podsjetnik na to kakvu su zemlju željeli njeni građani, a vjerujem da je žele i danas - poručio je Komšić.

Dodao je da, iako smo za potvrdan odgovor na ovo pitanje platili visoku cijenu i, nažalost, pretrpjeli ogromne gubitke, zajedno smo se tada uspjeli odbraniti od onih koji su pokušali narušiti nezavisnost, integritet i suverenitet naše zemlje.

- Nažalost, ta borba za zemlju po mjeri ondašnjeg referenduma i danas traje, čini se, većim intenzitetom nego ikada. Prvog marta 1992. godine nismo se dijelili na lijeve i desne, na liberalne i konzervativne, na urbane i ruralne, nego smo se svi zajedno, voljom većine građana, odlučili za nezavisnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, za građansku Bosnu i Hercegovinu. Ni danas se ne trebamo, kada je riječ o državi Bosni i Hercegovini, dijeliti u ideološke tabore. Svi zajedno moramo raditi na jačanju Bosne i Hercegovine kao građanske države, države ravnopravnih pojedinaca i ravnopravnih kolektiviteta. Bosna i Hercegovina je sačinjena od različitih identiteta, ali iznad svega, Bosna i Hercegovina je identitet. Identitet višestoljetne tolerancije i zajedničkog života svih njenih stanovnika. Tako je bilo, tako je i sada, tako će, uprkos svemu, i ostati - rekao je Komšić.

Danas, 27 godina poslije, kada postoje intencije i pokušaji pojedinaca da ponovo naruše tu nezavisnost, mi moramo aktivno raditi i izboriti se protiv njihovih kontroverznih ideja o podjeli po bilo kojoj osnovi, istakao je član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

- Ova domovina je naša, druge nemamo i zato imamo obavezu raditi u njenu korist, raditi u korist njenih građana, osigurati im dostojanstven život i jednaka prava. To moramo zbog naše omladine, ali i budućih generacija koje će se rađati i nastanjivati u ovoj zemlji, trebamo iskoristiti potencijale koje imamo i zajedno napraviti drugačiju zemlju – zemlju za sve nas. Svjestan sam, a vjerujem i većina vas, da ne možemo riješiti sve probleme preko noći. Trebamo i obavezni smo svi iskoristiti priliku da Bosnu i Hercegovinu napokon uvedemo u NATO i Evropsku uniju. To je put koji omogućava građansku državu, sigurnu državu u kojoj će svim građanima biti osigurana temeljna ljudska prava - rekao je Komšić i dodao:

- Bosna i Hercegovina je nesporno dio evropskog prostora i zaslužuje da bude dio velike evropske porodice. Ona je to geografski, ona to mora postati i praktično, uvažavajući sve evropske standarde i demokratske vrijednosti. Uvjeren sam da imamo dovoljno energije i potencijala da to postignemo, zajedno.

Šefik Džaferović čestitao je prisutnima i svim građanima BiH 1. mart, Dan nezavisnosti BiH. On je poručio da su građani BiH prije 27 godina glasali za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu.

- To je bio glas za državu ravnopravnih građana i naroda, Bošnjaka, Srba i Hrvata, kao i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive. To je istovremeno bio i glas protiv velikodržavnih politika koje su već bile na sceni s jasnim planom podjele Bosne i Hercegovine. Ono što je posebno bitno, referendum o nezavisnosti BiH proveden je u skladu sa svim domaćim i međunarodnim pravnim normama - dakle, na zakonit, transparentan i miran način, uz puni međunarodni monitoring. Bila je to demokratska odluka kojom je nakon stoljeća tuđih uprava i djelovanja u okviru različitih državnih zajednica Bosna i Hercegovina dostojanstveno obnovila svoju punu nezavisnost i suverenitet. Tu historijsku činjenicu nikada niko neće moći osporiti - konstatirao je Džaferović.

Glasanjem za nezavisnost ljudi ove zemlje su sudbinski odredili put naše domovine i njenu budućnost, dodao je on. Istakao je i da je na tom putu ka nezavisnoj, suverenoj, modernoj evropskoj državi jednakopravnih ljudi bilo, ima i bit će brojnih teških iskušenja i izazova.

- Žrtve koje smo podnijeli u ime naše domovine, žrtve kojima je naša današnja sloboda skupo plaćena obavezuju nas da istrajemo u očuvanju i izgradnji Bosne i Hercegovine. To je naša obaveza i prema najčasnijim, najhrabrijim i najboljim bosanskim sinovima koji su branili i odbranili ovu zemlju, ne žaleći pri tome u njene temelje položiti i svoje živote. Te ljude nikada ne smijemo zaboraviti - rekao je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda.

Pred nama su nova iskušenja, potcrtao je.

- Destruktivne političke snage, od kojih neke drugim sredstvima pokušavaju ostvariti neostvarene ratne ciljeve, sve su glasnije. O njima danas neću previše, osim što ću im poslati poruku da se uzalud trude i da nikada neće uspjeti u svojim namjerama. Nažalost, rezultat tih destruktivnih politika jesu stalne krize koje rezultiraju time da nemamo željeni ekonomski rast, jer politička nestabilnost tjera investitore. Uz to, ta počesto potpuno iracionalna politička trvenja doprinose da mladi ljudi napuštaju zemlju i odlaze u države s uređenim i stabilnim sistemima.

Takvo ponašanje destruktivnih političkih snaga ne donosi ništa dobro nikome u ovoj zemlji, a naročito ne onima u čije ime se one tobože provode. Ukoliko želimo napredak svih, krajnje je vrijeme da se iz bh. društva na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine iskorijene diskriminacija i nejednakost, da se svaki čovjek na svakom pedlju ove zemlje osjeća kao svoj na svome. To je jedini put koji svakom pojedincu u BiH garantira bolji i sigurniji život. To je i naša obaveza prema generacijama koje dolaze - poručio je on.

Dodao je da je neophodno da svi politički akteri prestanu s negativnom retorikom i destruktivnim potezima i da se svi zajedno okrenemo konstruktivnom dijalogu zasnovanom na istini i pravdi, međusobnom uvažavanju, poštovanju vladavine prava, evropskim standardima i saradnji za dobrobit svih naših ljudi.

- Mnogo je primjera u historiji, ali i današnjici, koji pokazuju da možemo učiniti mnogo za našu zemlju i za dobrobit svih kada radimo zajedno i udruženo. Vjerujem da će takvih primjera biti još više u vremenu pred nama. Naš cilj je jasan: Bosna i Hercegovina kao članica Evropske unije i NATO saveza. Unatoč opstrukcijama i destruktivnim politikama, mi se krećemo ka tom cilju. Istina, taj put je spor, pun zapreka, ali ćemo – budite uvjereni u to - do svog cilja doći. Ova lijepa zemlja ima svega dovoljno da svi njeni građani mogu imati pristojan život, da žive od poštenog rada i u miru odgajaju svoju djecu. Oni takav život zaslužuju - kazao je Džaferović.