Građani Bosne i Hercegovine posljednjih godina imaju širok izbor odabira osiguravajućih društava ukoliko žele osigurati svoju imovinu ili uzeti neku od polica životnog osiguranja. Prema podacima Agencije za osiguranje BiH, trenutno je registrirano 26 društava za osiguranje i jedno za reosiguranje. Od tog broja njih 11 djeluje u Federaciji BiH, a 15 ih je u entitetu Republika Srpska (RS).  

Dodatni trošak

Iako je na ovako malom tržištu samo u posljednjih pet godina osnovano pet novih društava za osiguranje i da premija osiguranja u BiH iz godine u godinu raste, u našoj zemlji još nema značajnijeg povećanja broja građana koji uzimaju police osiguranja koje nisu obavezne.

Tako se može reći da je za većinu građana BiH plaćanje osnovnog osiguranja za stanove, kuće ili drugu imovinu od eventualnih rizika još luksuz i dodatni trošak.

Ova činjenica zasigurno itekako ima veze s tim što u zemlji s oko 3,5 miliona stanovnika, od kojih je oko pola miliona nezaposlenih, a više od milion jedva sastavlja „kraj s krajem“, pa je jasno da mnogi jednostavno ne mogu izdvojiti sredstva za neobavezne police osiguranja.

Potvrdila je to u razgovoru za „Avaz“ i Emina Jahić, direktorica Agencije za osiguranje BiH.

- U odnosu na ekonomski razvoj, unutrašnje uređenje zemlje, iznos prosječne plaće od 850 KM, stopu nezaposlenosti od 20,5 posto, nedostatak investicija, možemo reći da je tržište osiguranja u BiH još u periodu razvoja.

Prema osnovnim pokazateljima, tržište je još nerazvijeno. U ukupnoj aktivi finansijskog sektora društva za osiguranje i reosiguranje učestvuju sa 5,57 posto ukupne aktive. U finansijskom sektoru dominiraju banke sa 87,81 posto učešća u ukupnoj aktivi - kaže Jahić.

Izostanak edukacije

Ona ističe da je ukupno ostvarena premija osiguranja za prvih šest mjeseci prošle godine iznosila 358,9 miliona KM, od čega je u FBiH ostvareno 247,2 miliona KM, a u RS 111,7 miliona maraka. Međutim, pola od ovog iznosa odnosi se na obaveznu vrstu osiguranja, gdje, kaže Jahić, dominira premija osiguranja od odgovornosti za motorna vozila.

Jahić naglašava da, iako je jedna od osnovnih prepreka u razvoju tržišta osiguranja u BiH zakonska regulativa, to nije i jedina prepreka za razvoj i uvođenje nekih vidova osiguranja kao obaveznih.

- Osim lošeg ekonomskog položaja stanovništva, potpuni izostanak edukacije odnosno nedovoljna edukacija stanovništva o potrebi i značaju osiguranja razlog je zašto su u BiH ostale vrste osiguranja koje nisu obavezne još na niskom stepenu razvoja. Slaba informiranost stanovništva, ali i vladajućih struktura o benefitima koje osiguranja donose u zaštiti, naprimjer, imovine od elementarnih nepogoda kao što su poplave, klizanje tla, odron terena i zemljotres, doprinose tome da se o ovoj temi malo razgovara. A različitim poreznim olakšicama i podsticajima za određene vrste osiguranja, kao što su osiguranja poljoprivrednika od raznovrsnih utjecaja prirodnih i klimatskih promjena, država može značajno povećati dobrovoljna osiguranja i ujedno stvoriti preduvjete za uvođenje novih obaveznih osiguranja - kaže Jahić.

Da bi se situacija na tržištu osiguranja u BiH promijenila, naglašava Jahić, moralo bi doći do promjene sveukupne situacije u zemlji, prije svega povećanja stranih investicija.

- Povećanje investicija, a naročito stranih, može dovesti do povećanja premije na tržištu osiguranja, jer strana investicija znači i sveobuhvatno pokriće svih rizika. Kako naprimjer od gradnje nekog proizvodnog objekta pa do samog njegovog puštanja u pogon, a pri tome treba imati u vidu da bi bili osigurani i radnici, mašine, objekti… Ovo je ključni faktor i za razvoj samog sektora osiguranja, odnosno samih osiguravajućih kuća koje su u stanju ili nisu da ponude takva pokrića - pojašnjava ona.

Usklađivanje zakona s EU regulativom 

Jahić ističe da će usklađivanje zakona u oblasti osiguranja u oba bh. entiteta sa zakonskom regulativom Evropske unije, što je obaveza koja proizilazi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, biti veliki izazov za BiH.

- U dosadašnjem periodu ove aktivnosti između entiteta nisu se odvijale kontinuirano pa kao rezultat toga na tržištu imamo trenutno neusklađene propise i veći stepen međusobne neusaglašenosti nego što je bio ranije. Problemi koji proizilaze iz ove neusklađenosti su da se ne obezbjeđuje jednaka pravna zaštita za ugovarače osiguranja i podnosioce odštetnih zahtjeva na teritoriju BiH, te nejednak i neravnopravan odnos prema svim društvima za osiguranje u oba entiteta i Brčko Distriktu.

Podaci za 2017. godinu

Ukupno ostvarena premija osiguranja u prošloj godini iznosila je 683 miliona KM. Od tog iznosa na neživotno osiguranje odnosilo se 544 miliona KM, a na životno 139 miliona maraka. U FBiH ostvareno je 475 miliona KM, a u RS 208 miliona maraka.

Ni sva državna imovina nije osigurana

O uređenosti tržišta osiguranja u BiH najbolje govori podatak da čak ni sva državna imovina nije i po sadašnjim pravilima ne mora po zakonu biti osigurana. Dok je u bivšoj državi bilo striktno propisano ko sve mora imati osiguranje prvenstveno od rizika elementarnih i drugih nepogoda. 

Najilustrativniji primjer gdje jedna ustanova nije bila osigurana, a pretrpjela je višemilionske štete jeste onaj Kantonalne bolnice u Bihaću, koju je prije nekoliko godina zahvatio požar, a štete se nisu mogle naplatiti od osiguranja, jer nisu ni imali policu. Takvo nešto je nepojmljivo u uređenim zemljama, a i u bivšoj državi, gdje je i na privatnim kućama često bila vidljiva pločica koja je dokazivala da je taj objekt osiguran. Oni koji su živjeli u tom vremenu zasigurno se uglavnom sjećaju pločice s natpisom “Osigurava ZOIL osiguranje”, koje je današnje „Sarajevo osiguranje“.

Nema upita za osiguranje dijelova tijela

I dok u evropskim zemljama i Sjedinjenim Američkim Državama uglavnom javne ličnosti poput glumaca, pjevača ili sportista od rizika osiguravaju na basnoslovne sume i određene dijelove tijela, u BiH, kako saznajemo u osiguravajućim kućama, nisu se susretali sa takvim zahtjevima. U „Sarajevo osiguranju“ kazali su za „Avaz“ da se često i ne susreću s upitima za osiguranje određenih dijelova tijela, izuzev u rijetkim situacijama.

- Predstavnici sportskih klubova su se obraćali s upitom, većinom samo u slučajevima razmjene ili kupovine igrača, sportista, i to kada partneri traže dodatno obezbjeđenje - naveli su iz „Sarajevo osiguranja“ za „Avaz“.