Dok vlasti u BiH sva lica s ruksacima i malo tamnije puti svrstavaju u isti koš, pod riječ migranti, malo ko se pita ko su zaista ti ljudi, odakle dolaze, kakve kulture i običaje nose.
Zemlje ratuju
Između njih samih vrlo često dolazi do sukoba. Jedan od posljednjih primjera u nizu zabilježen je u Hadžićima kada je prije nekoliko dana 19-godišnjeg migranta iz Pakistana J. A. nožem u predjelu stomaka ranio migrant iz Indije. Obojica su smještena u Prihvatni centar Ušivak, a do sukoba je došlo izvan kampa.
U pozadini opasnih incidenata do kojih dolazi između migranata često su velike razlike među nacijama, odnosno činjenica da njihove zemlje porijekla godinama ratuju ili su u otvorenim sukobima.
Tako i tuča u Hadžićima između Pakistanca i Indijca reflektira dugogodišnje sukobe između dvije zemlje zbog pokrajine Kašmir.
Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH, na području BiH trenutno boravi oko 20 hiljada migranata koji dolaze iz zemalja Bliskog i Srednjeg istoka. Taj broj niko ne zna. Od 1. januara do 19. novembra 2018. godine Službi je prijavljeno 22.411 nezakonitih migranata na teritoriju BiH. Najveći broj ih je iz Pakistana, zatim Irana, Sirije, Afganistana, Iraka i Libije.
Potencijalni sukobi mogu izbiti i između migranata koji dolaze iz iste države, poput Iraka. Iračani su već u dugogodišnjim sukobima s Kurdima iz te zemlje i tenzije među njima traju mnogo godina.
- Mi toga nismo ni svjesni, ali dovoljno je obratiti pažnju na političke odnose zemalja iz kojih migranti dolaze. I ovaj posljednji slučaj iz Hadžića donekle to potvrđuje – kaže za „Dnevni avaz“ Dražen Rozić, jedan od predstavnika IOM-a u Prihvatnom centru Ušivak kod Hadžića.
U istim prostorijama
Slično je i s Libijom, odakle dolaze migranti koji se međusobno dijele zbog političkih previranja u njihovoj zemlji nakon pada Gadafija, otkad je ta zemlja duboko podijeljena. U Tripoliju vlast drže pobunjenici koji su srušili Gadafijev režim, južni dio kontroliraju struje bliske Gadafiju, a dio prema izlazu na more kontrolira takozvana Islamska država. Slična je situacija i s Irakom, iz kojeg u BiH ima više od 2.000 migranata.
Problem je svakako i taj što se većinom migranti u prihvatne centre u BiH smještaju neselektivno, pa tako iste prostorije, šatore i krevet do kreveta dijele ljudi koji se međusobno ne podnose.
Podjele nisu socijalne prirode
Nerijetko do sukoba između migranata dolazi i zbog materijalne situacije. Tako je prije tri mjeseca, tokom krize u Velikoj Kladuši, na graničnom prijelazu Maljevac, došlo do masovne tuče između migranata zbog krađe jakne.
Ipak, Stevan Jugović, jedan od predstavnika IOM-a, kaže da nisu toliko izraženi socijalni sukobi.
- Ti sukobi nisu socijalne prirode, nema tu velike razlike između bogatih i siromašnih. To su sve hrabri ljudi koji su prešli težak put i za to im treba odati priznanje – kaže on.
Masovna tuča
Prije pola godine izbila je masovna tuča ispred zgrade Službe za poslove sa strancima BiH u blizini Sarajevskog aerodroma. U tuči je učestvovalo više od 30 migranata zbog toga što je grupa Pakistanaca terorizirala žene s djecom iz Sirije.
