U blizini granice sa BiH, uz rijeku Unu, na Trgovskoj gori, prema odluci Vlade Hrvatske odlagat će se nuklearni otpad.

Krajnje neprihvatljivo

Hrvatska je radioaktivni otpad do sada zbrinjavala tako što je pepeo nakon spaljivanja, koje se obavlja u Švedskoj, deponirala u nuklearnoj elektrani u Krškom. Prema nedavno usvojenoj Nacionalnoj strategiji, nova lokacija za zbrinjavanje je kasarna Čergezovac u općini Dvor.

To je krajnje neprihvatljivo za BiH i ovo vodom bogato područje, a time i za zdravlje ljudi, koji bi bili izloženi velikoj ekološkoj prijetnji. U rješavanju ovog problema aktivno su od početka uključeni i nevladin sektor i ekološka udruženja.

- U slučaju ekoloških katastrofa, zasigurno bi svi bili ugroženi - i biodiverzitet i zdravlje ljudi a takve namjere i pristup Hrvatske i aktiviranje takve vrste odlagališta, na tom području, sigurno bi uticalo i ekonomski odnosno psihološki na turističkom tržištu – smatra Amarildo Mulić, predsjednik „Unskih smaragda“.

Da se BiH mora aktivnije uključiti, stav je i poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Jasmina Emrića, koji je od Vijeća ministara tražio izvještaj o eventualnim dogovorima dvije vlade na posljednjem međudržavnom susretu.

Poslanici izvještaj nisu dobili, a desilo se upravo ono što se htjelo izbjeći, Hrvatska je usvojila Strategiju, a BiH nema spreman odgovor.

Uznemireni građani

- BiH, nažalost, već 20 godina kasni da se aktivno uključi u ovaj problem. Mi nismo donijeli nijednu pravnu mjeru koja bi mogla zaustaviti postupak - kaže Emrić.

Ministar zaštite okoliša u Vladi USK Adnan Alagić nada se da će država ipak reagirati.

- Dugo to traje, građani su uznemireni i stalno se pitaju za ovaj problem - ističe Alagić.

 Međunarodna arbitraža

Protesti i negodovanje građana s obje strane granice, ekoloških udruženja, poslanika u Parlamentarnoj skupštini koji su od Vijeća ministara tražili inicijativu prema susjednoj državi, nisu urodili plodom i do sada zvanično nije postignuto ništa. Zbog izazova koje je pred nju nametnulo odlagalište radioaktivnog otpada, BiH treba što hitnije reagirati.

Jedan od pravaca djelovanja je međunarodna arbitraža.

No, i ova će odluka, baš kao i ostale, čekati konstituiranje državnih tijela koja od Evropske komisije trebaju tražiti pomoć pri zaštiti prava na zdrav okoliš, a time i život.