Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović ulazi u posljednju, petu godinu svog mandata. U velikom božićnom intervjuu za "Večernji list", između ostalog, komentirala je i odnose s Bosnom i Hercegovinom.
Ona je rekla da je utjecaj Turske u Bosni i Hercegovini nesporno velik te da razgovori u trilateralnom formatu mogu pridonijeti rješavanju pojedinih pitanja od interesa za Hrvate i Bošnjake u Federaciji BiH, ali i za Hrvatsku.
Također, opet je istakla da se Hrvati u BiH nalaze u nezavidnom položaju u kojem im se ne može zajamčiti puna i stvarna ravnopravnost kao jednog od triju konstitutivnih naroda, uključujući i izbor njihovih legitimnih političkih predstavnika.
- Držim kako su izjave o državnom udaru Hrvatske na BiH ili miješanju u unutrašnja pitanja iznimno štetne kako za samu Hrvatsku tako i za hrvatski narod u BiH. Neosporna je činjenica da BiH nema većeg zagovaratelja za svoje pristupanje EU od Hrvatske. Hrvatska dosljedno poštuje suverenitet i cjelovitost naše susjedne države. Ali Hrvatska ima i svoje obveze. Ustav RH izrijekom propisuje (čl. 10) da se dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita RH. To nije ništa neobično. Zaštita pojedinih naroda, dijelova naroda te nacionalnih manjina u drugim državama satkana je u samo vezivno tkivo EU te sve države članice EU štite pripadnike svojih naroda ili manjina u drugim državama - kazala je Grabar-Kitarović.
Dodala je da Hrvatska, kao supotpisnica Dejtonskog sporazuma, jednostavno ustraje na njegovoj punoj i dosljednoj provedbi, koja uključuje jednakopravnost tri konstitutivna naroda.
- Ta je jednakopravnost narušena, i to upravo zbog toga što izmjene izbornog zakonodavstva nisu učinjene onako kako je to propisao i Ustavni sud BiH. I nismo jedina članica EU koja upozorava na to. Upozoravanje na ova pitanja nije miješanje u unutrašnja pitanja BiH jer niko ne predlaže konkretna rješenja. Njih moraju iznjedriti vodstvo i građani BiH. Osim toga, proces približavanja EU za svaku državu diže ljestvicu izloženosti pogledima iz njenih država članica, a RH kao susjedna država u tome je svakako istaknuta - rekla je Grabar-Kitarović.
Na pitanje ima li prostora za njegovo posredovanje s obzirom na dobre odnose koje ima s Redžepom Tajipom Erdoanom (Recep Tayyip Erdogan) i Bakirom Izetbegovićem, ona je odgovorila da sa svima treba razgovarati kako bi se osvijestile osjetljivosti i pronašao prostor za dogovor.
- Neosporno je da je utjecaj Turske u Bosni i Hercegovini velik, poznati su i bliski odnosi turskih i bošnjačkih političara te razgovori u trilateralnom formatu mogu pridonijeti rješavanju pojedinih pitanja od interesa za Hrvate i Bošnjake u Federaciji Bosni i Hercegovini, ali i za RH. Uostalom, Turska je odigrala vrlo konstruktivnu ulogu u rješavanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka u vrijeme rata u BiH. Stoga sam i razgovarala s predsjednikom Erdoanom početkom januara 2018. u Ankari kako bismo takav sastanak čim prije i održali.
Kao što ste u međuvremenu saznali, on je odmah prihvatio takav prijedlog i odlučio još za vrijeme našeg sastanka nazvati gospodina Izetbegovića kako bismo to dogovorili. Stoga su me iznenadile smiješne ocjene da sam tamo željela nametati neka rješenja oko izmjena izbornog zakonodavstva pa doživjela neuspjeh. To jednostavno nije istina. Pitanje izmjena izbornog zakonodavstva i tad je bilo samo jedno od pitanja koje je naznačeno kao ključno, ali nitko nije govorio o konkretnim rješenjima. S vremenskim odmakom od skoro godinu možda se bolje može sagledati zašto je tada stvorena takva objeda i kome je ona koristila – trilateralni sastanak nije održan niti je izmijenjeno izborno zakonodavstvo.
