Kraj 2018. godine Evropa će dočekati potresena valom protesta nezadovoljnih građana. Loši ekonomski uvjeti i obećanja velikih reformi i promjena, od kojih je najekstremnija bio Brexit, temelj su koji su vladajuće evropske stranke iskoristile za dobivanje glasova. 

Problem je nastao kada su novoizabrani predstavnici pokazali nesposobnost da obećano provedu u djelo bez obzira na to prate li njihove ideologije populističke ili liberalne trendove. 

Brojni razlozi i uzroci doveli do protesta

Velika Britanija se nosi s posljedicama dogovora o Brexitu koji je, osim što je doveo do nepovjerenja naroda u vlast koju su izabrali, stvorio tenzije i u samom državnom vrhu. Tereza Mej (Theresa May) morala se suočiti s kolegama koji su glasali o njenom nepovjerenju. Početak godine obilježili su protesti radnika javnog zdravstva koji su se usprotivili rezanju troškova i tražili da se u ovaj sektor uloži više novca.

Poljska vlada je donijela kontroverznu odluku kojom se prisiljavaju vrhovne sudije na prijevremenu penziju, a optuženi su za pokušaj preuzimanja kontrole nad pravosudnim sistemom. Odluka je dovela do masovnih protesta širom zemlje.

Međutim, protesti „Žutih prsluka“ u Francuskoj i nedavni protesti u Mađarskoj povodom takozvanog „zakona o robovima“ svojevrsna su kulminacija nezadovoljstva koje je obilježilo ovu godinu.

Protesti „Žutih prsluka“ traju više od mjesec, a svemu je povod bila najava francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) o uvođenju ekološke takse na gorivo, čije bi posljedice najviše osjetili građani.

Francuska i Mađarska ogledalo nezadovoljstva

Poput Poljske, i mađarska vlada je, također, usvojila zakon o upravnim sudovima kojim se oni stavljaju pod kontrolu ministra pravosuđa Lasla Tročanjija (László Trócsányi), koji je blizak Viktoru Orbanu. Nacionalna televizijska kuća odbila je dati prostora opoziciji i demonstrantima da iznesu svoje stavove.

Mađari su se tri subote zaredom okupljali na ulicama Budimpešte i u aprilu u znak nezadovoljstva pobjedom ultradesničarske i nacionalističke stranke Fidež. Četvrtu subotu ulice u centru grada, gdje su se prethodno održavali protesti, zatvorene su zbog pripreme za „Red Bull Racing“ utrke najavljene za ponedjeljak.

Francuska i Mađarska ogledalo su građanskog nezadovoljstva širom Starog kontinenta koje prevazilazi političko usmjerenje zemalja. Makronova pobjeda na predsjedničkim izborima prvobitno je dočekana s uzdasima olakšanja jer je za dlaku izbjegnut apsolutni zaokret ka populističkoj ideologiji. S druge strane, u Mađarskoj su ovakve politike potvrdile prevlast, a Viktor Orban ne krije nezadovoljstvo evropskim kolegama i njihovim stavovima, koji su u sukobu s njegovim ultranacionalističkim idejama.

Nova dimenzija socijalnog i ekonomskog bunta

Ali nezadovoljstvo je počelo još i ranije Makronovom odlukom iz 2017. godine da ukine poreze solidarnosti na bogatstvo, zbog čega su ga prozvali predsjednikom bogataša. Iako je vlada najavila da odustaje od povećanja taksi na gorivo, protesti nisu prestali, već su dobili novu dimenziju socijalnog i ekonomskog bunta.

„Žuti prsluci“ listi zahtjeva dodali su povećanje minimalnih plaća i taksi za velike kompanije poput „Amazona“ i „Googlea“.

Mađarsku prijestonicu posljednjih deset dana pod lupu javnosti doveli su protesti građana povodom novog zakona Orbanove vlade, koji je brzo dobio nadimak „zakon o robovima“. Pod izgovorom da njegova vlada brine o dobrobiti radnika, novim zakonom predviđeno je povećanje prekovremenih sati rada sa dosadašnjih 250 na 400 godišnje.

Tramp: Vrijeme je da odustanete od Pariskog sporazuma

Američki predsjednik Donald Tramp (Trump) je iskoristio priliku da još jednom kritizira Pariski sporazum o borbi protiv klimatskih promjena. Naime, proteste u Francuskoj je „pojednostavio“ kazavši kako je za sve kriv ovaj „preskupi“ sporazum i posavjetovao Emanuela Makrona da prati „američki način“.

- Vrijeme je da se ljudima vrati novac kroz snižavanje taksi, a SAD je jedina velika sila u kojoj je zagađenje sniženo prošle godine – napisao je Tramp na svom Twitter profilu.

Podsjećamo, Tramp je odlučio da u junu 2017. godine povuče SAD iz Pariskog sporazuma.

Danijel Kon-Bendit: „Žuti prsluci“ nisu revolucionari ljevice 

- Svi ljevičari koji misle da je ovo ljevičarska revolucija nisu u pravu. Naginje opasno ka desničarskim idejama. Čujem kako se o ovome govori kao o pobuni običnog naroda i kako oni konačno govore naglas, ali taj isti obični ljudi su oni koji su gurnuli Trampa na poziciju moći – kazao je Kon-Bendit.

Naročito ga zabrinjava izrazito nasilan karakter pobuna, koji je ocijenio zabrinjavajućim i zastrašujućim.

- Srednjoškolci koji pale školske zgrade, demonstranti koji pokušavaju zapaliti zgrade u kojima još ima ljudi... To je grozno – dodao je Kon-Bendit.