Akademik Muhamed Filipović u razgovoru za “Dnevni avaz”, osvrćući se na važnost današnjeg praznika, ukazuje na prvenstvenu važnost toga da se vratimo idealu Bosne kakvu je zamislilo Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH).
- Ova jednostavna riječ sadrži sve bitne odlike samog događaja koji označava. Riječ zemaljski ušla je u našu historiju i ustavnopravnu i političku terminologiju kad je veliki bošnjački političar Mehmed ef. Spaho iznudio kvalifikaciju da je Bosna zemlja kojoj se mora definirati njen zemaljski status, bez čega tadašnja Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO), zajedno sa svojim partnerima, nije željela glasati za Vidovdanski ustav. Zahvaljujući tome, Bosna i Hercegovina, pored Srbije, Hrvatske i Slovenije, nije ušla u ustavnu strukturu i poredak prve zajedničke države Južnih Slavena kao zemlja određenog naroda, ali jeste nesumnjivo kao zasebna historijska teritorija, što je upravo definirano tim njenim zemaljskim statusom – pojašnjava profesor Filipović.
Dalje potcrtava da je pojam zemaljski karakter BiH vraćen na zasjedanju ZAVNOBiH-a.
- U nazivu koji je poznat kao ZAVNOBiH, sadržan je pojam BiH kao historijske zemlje, koja ima svoju državnu i teritorijalnu historiju. Taj skup, održan u Varcar Vakufu (današnji Mrkonjić-Grad, op. a.), nazvan je Vijećem. Taj pojam asocira nas na stari bosanski pojam stanak, skup na kojem se sve odlučivalo u staroj bosanskoj državi. Dakle, uključen je i taj element tradicije – navodi jedan od naših najvećih intelektualaca.
Obnova države
Akademik dalje objašnjava da se pojam antifašizma mora smatrati najširim demokratskim i sastavnim dijelom svjetske javnosti i pokreta koji je vodio rat protiv fašizma, nacizma i najgorih oblika totalitarizma.
- U pojmu ZAVNOBiH satkan je i pojam narodnog oslobođenja, a tu se ne radi samo o oslobođenju zemlje od okupatora. Taj pojam podrazumijeva i oslobođenje naroda, lišenog određenih sloboda – naglašava akademik Filipović.
Prema njegovim riječima, ZAVNOBiH je najznačajni događaj u novijoj historiji BiH.
- Mi ne znamo datum osnivanja BiH, znamo približno vrijeme, odnosno stoljeće, ali znamo tačno datum i mjesto gdje je obnovljena BiH kao država u svom karakteru, koji toliko asocira na originalnu i historijsku BiH, u kojoj je živio narod Bošnjana, bez obzira na to što su se oni međusobno razlikovali po vjeri tada, a i etnički su bili različitog porijekla. No, ujedinila ih je njihova odluka da stvore zajedničku državu, u kojoj će vladati sloboda svih ljudi, a to znači i svih skupina, vjerskih, etničkih... Dakle, kao što je u ZAVNOBiH-u u njegovoj deklaraciji rečeno da je to zemlja svih ljudi koji žive u Bosni – ističe profesor Filipović.
Oslobođenje naroda
Iz svega zaključuje da se danas prema ZAVNOBiH-u moramo odnositi ne samo kao prema najznačajnijem historijskom događaju nego i kao programu ili projektu za budućnost.
- Moramo vratiti Bosni taj njen originalni karakter države slobodnih ljudi, koji sačinjavaju bosanski narod bez obzira na to jesu li oni danas nacionalno Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Romi, Jevreji, Poljaci, Mađari ili pripadnici svih drugih naroda koji žive na teritoriji BiH – poručuje na kraju akademik Filipović.
- Oslobođenje naroda ne znači ništa drugo nego vraćanje narodu njegovih prava. Ne radi se tu ni o kakvim nacijama, nacionalnim manjinama ili drugim oblicima definicije nego o činjenici da ZAVNOBiH želi da narod bude oslobođen kao takav, da funkcionira kao narod jedne zajedničke države svih ljudi koji žive na teritoriji BiH - navodi Filipović.
