Nakon Drugog svjetskog rata siromašna i poharana zemlja pod blokadom nije imala sredstava za brzu gradnju niti odgovarajuću mehanizaciju. Ideja vlasti bila je da se organiziraju dobrovoljne radne akcije koje će u kratkom periodu osposobiti prugu.  

 Veliki elan

Na radne akcije dolazila je omladina iz cijele Jugoslavije, a, osim domaćih, tu su bili i dobrovoljci iz Poljske, Čehoslovačke, Bugarske, Grčke, Rumunije, Mađarske, Engleske, Italije, Francuske, Danske i Švedske. Procjenjuje se da je na akcijama učestvovalo više od 200.000 dobrovoljaca.

- Pruga je urađena u rekordnom vremenu od 8,5 mjeseci. Tom prilikom izgrađeno je skoro 240 kilometara pruge, sa skoro tri kilometra tunela i vijadukta. Glavni slogan akcije bio je "Mi gradimo prugu, pruga gradi nas". S kakvim elanom radilo, najbolje pokazuje podatak da je prosječni napredak bio 3,47 metara dnevno, što je prosjek koji nije dosegnut sve do danas. Treba imati na umu da se radilo primitivnim alatima, bez sofisticirane i napredne mehanizacije - priča Mufid Garibija, vrsni poznavalac historije Sarajeva.

Karakteristike rada bile su rano ustajanje, zajedničko druženje, velike menze za obroke, takmičarski duh i poznate pjesme za rad i podizanje duha. Uz to, dobrovoljci su imali i časove socijalističkog obrazovanja koji su ih usmjeravali ka vrijednostima i idealima koje je ondašnja vlast zastupala.

Pruga je završena 15. novembra 1947. godine, a prvi voz je krenuo već sutradan. Svečano otvaranje je imala sljedeće godine kada ju je u pogon, zajedno s novom sarajevskom željezničkom stanicom, zvanično pustio Josip Broz Tito.

Posebno poštovanje

Na tadašnje radne akcije osvrnuo se i Nijaz Skenderagić, ugledni privrednik, koji je bio učesnik mnogobrojnih radnih akcija u kasnijem periodu.

- Prije 40 godina, za osam mjeseci i tačno 17 dana, ostvaren je podvig u koji su mnogi sumnjali. Ovog nevjerovatnog poduhvata mi danas treba da se sjećamo i gledamo na njega s posebnim poštovanjem. Naročito da se ponosimo, a ne da ga guramo na margine, kao što se to radi naročito posljednjih godina. Mi smo nedavno obilježili 40 godina od gradnje drugog kolosijeka i bili smo od građana izvrsno dočekani u svim bh. gradovima – kazao nam je Skenderagić.

Bilo bi dobro kada bi se mladi opet družili

- Mislim da je kao primjer kako se tada radilo i gradilo umnogome moglo da posluži u poslijeratnoj obnovi BiH. A posljednja takva ideja bila je nakon poplava prije nekoliko godina. Bilo bi dobro kada bi se mladi opet okupljali, družili, razmjenjivali iskustva, i pri tome radili nešto korisno za svoju domovinu – kazao je Skenderagić.