Rasim Bošnjaković iz Janje danima gleda kako mehanizacija s desne strane obale Drine s parcele u njegovom vlasništvu odvozi šljunak. Prethodnih dana šljunak se odvozio i s drugih parcela koje su u vlasništvu Bošnjaka, koji godinama gledaju u svoja imanja bez prilike da ih na adekvatan način koriste.

- Zemljište sam kupio sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a 2004. sam ga u Bijeljini preveo na sebe. Imam osam dunuma, a baš na mjestu s kojeg kamioni odvoze šljunak je moja zemlja - kaže Rasim Bošnjaković, koji napominje da Bošnjaci Janje faktički od 1992. ne mogu obrađivati svoju zemlju.

Populistički čin

Uzurpacija bošnjačke zemlje na desnoj obali rijeke Drine intenzivirana je u periodu priče o definitivnom međudržavnom razgraničenju BiH sa Srbijom.

- Samo možemo vidjeti šta oni rade na obali. Prosijecaju puteve, sijeku šumu... Zemlja je upisana u bijeljinskom katastru i vodi se kao Janja 3, ali kada im se obratimo, oni kažu: Nije do nas. Kada odemo u Loznicu, i oni kažu da nije do njih. Zbog toga mnogi vlasnici odustaju od svojih imanja, a neki su prinuđeni da ih prodaju za bagatelu. Pa za dunum najplodonosnije zemlje možete dobiti 500 KM – govori Bošnjaković.

Svojevremeno su Bakir Izetbegović i Ivica Dačić u Janji otvorili skelu. Bio je to, ispostavit će se, populistički čin koji nije donio mnogo fajde Bošnjacima Janje. Skela je kratko radila, a sad je na sredini Drine i odnijet će je prvi veći vodostaj.

- Da bismo došli do svog imanja, moramo ići na granični prijelaz Šepak, a to nam je u jednom pravcu 40 kilometara. Treba nam 80 kilometara da odemo i dođemo s parcela koje vidimo na tridesetak metara razdaljine.

Svaki prelazak čamcem do naše zemlje je kažnjiv. Odmah nas privode u Loznicu i pišu kazne. Šta bi bilo kada bismo mi tablu Grada Bijeljine i zastavu BiH stavili s desne strane obale Drine nekoliko kilometara od njenog toka. Pa nas bi pobili – kaže naš sagovornik, koji nam je predočio kompletnu dokumentaciju i potpise Janjaraca koji posjeduju zemlju na spornom lokalitetu.

Staro korito

Janjarci ističu kako nije tačno da je granica između BiH i Srbije u njihovom mjestu na sredini Drine. Granica je nekoliko kilometara dalje, odnosno u starom koritu rijeke.

Nakon puštanja HE u Zvorniku, prije više od pola stoljeća, Drina je promijenila korito, primakla se naseljenom dijelu Janje, ostavivši na desnoj obali oko 450 hektara najplodnije zemlje.

365 vlasnika

Prema validnom spisku, postoji 356 vlasnika – posjednika zemlje na desnoj obali rijeke Drine koji su iz Janje. Ali, ni najveći optimisti ne vjeruju da će se bošnjački prvaci, koji bi se trebali jednako brinuti o svakom pedlju ove države, uopće usprotiviti prijedlozima iz Srbije, odnosno nastojanjima da granicu između dvije države odredi sadašnji tok rijeke Drine.

Granica utvrđena 1910. godine

Muhamed Alibegović, nekadašnji predsjednik UG „Janja“, prikupio je obimnu dokumentaciju koja nedvosmisleno ukazuje na to da sredina Drine u Janji nije granica između Srbije i BiH.

Granica između BiH i Srbije utvrđena je 1910. godine, još u doba Austro-Ugarske. Prema svim validnim kartama iz tog doba, granica se od desne obale Drine (srbijanska strana) prema istoku nalazila na dva kilometra udaljenosti, a negdje čak i više.