Viša djevojačka škola u Mostaru, koja se nalazi u neposrednoj blizini Starog mosta, jedna je u nizu neobnovljenih historijski i kulturološki značajnih građevina u gradu na Neretvi, upisanih na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH. 

Ovo nekad veleljepno zdanje koje datira iz austrougarskog perioda, danas je idealno za scenografiju apokaliptičnih filmova i, nažalost, među brojnim je neobnovljenim objektima koji u Mostaru oslikavaju različite periode i tradiciju, a koji su kao takvi postali i svojevrsna turistička atrakcija.

Nema interesa

Viša djevojačka škola gostima grada posebno je zanimljiva, s obzirom na to da je jedan od najboljih primjera neoklasicizma u arhitekturi iz austrougarskog perioda u Mostaru.

Kada je otvorena 1893. godine, bila je jedna od tri državne škole za djevojke na području tadašnje BiH, uz one u Sarajevu i Banjoj Luci.

Kao Viša djevojačka škola postojala je sve do Prvog svjetskog rata, a u njoj su djevojke, uz šire teoretsko obrazovanje, stjecale i praktično u takozvanim ženskim zanimanjima kao što su krojenje, šivenje, vezenje i kuhanje.

U dijelu ovog objekta kasnije su bile smještene i druge škole, poput Škole učenika u privredi, a veći dio kao uredski prostor koristili su brojna preduzeća i institucije.

Brojne starije generacije pamte da su u prizemlju ove zgrade bili trgovački prostori. Nažalost, nakon što je skoro u potpunosti urušena u ratu, do sada nema interesa za njenu obnovu.

Posljednji javni poziv za iskazivanje interesa za ulaganje u objekte bivše Više djevojačke škole u Mostaru, radi njihove prenamjene u hotelsko-poslovni kompleks visoke kategorije, Grad Mostar raspisao je 2012. godine.

Izvorni oblik

Projektom Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara predviđeno je da objekt bude hotelsko-poslovni. Ali, ostavljena je mogućnost investitoru da iznese svoju ideju.

- Glavni projekt za rekonstrukciju ovog objekta davno je urađen, ali nepostojanje Gradskog vijeća Mostara za potencijalne investitore predstavlja pravnu nesigurnost. Jasno je da veliki dijelovi zgrade, odnosno njena prednja linija, trebaju biti sačuvani u izvornom obliku, ali cijela zgrada, pogotovo njeni unutrašnji prostori i zadnje dvorište, pružaju ogroman potencijal za novonamjensku adaptaciju i obnovu - kaže Salem Bubalo, direktor Zavoda.