Zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH Saša Dalipagić učestvovao je na Evropskoj cestovnoj konferenciji u Dubrovniku, koju je otvorio Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, a na kojoj su učestvovali i mnogi drugi funkcioneri iz oblasti prometa i prometne infrastrukture šire regije.
Govoreći na temu "Regionalna saradnja – izazovi i mogućnosti", zamjenik ministra je istaknuo da je Bosna i Hercegovina usvajanjem Okvirne politike prometa 2015.-2030. godine, Okvirne strategije prometa 2016.-2030. godine, pristupanjem Ugovoru o osnivanju Prometne zajednice jugoistočne Evrope i usvajanjem Zakona o akcizama na gorivo osigurala otvaranje novih fondova za prometnu infrastrukturu.
Također, Dalipagić je istaknuo da je najvažniji prometni infrastrukturni projekt u Bosni i Hercegovini izgradnja Koridora 5C, ne samo zato što povezuje jug BiH s privredno izuzetno bitnom Lukom ploče u Hrvatskoj, kao i cijelu zemlju preko Mostara, Sarajeva, Zenice i Doboja do Svilaja na sjeveru s Hrvatskom i dalje do Budimpešte, čime predstavlja poveznicu BiH sa sjevernom, srednjom i sjeveroistočnom Evropom, nego i zato što je uz ovaj koridor nastanjeno oko 70 posto bh. stanovništva te smješten veliki broj industrijskih, trgovačkih, turističkih i drugih kapaciteta.
Napominjući kako je do sada kroz BiH izgrađeno oko 105 od predviđenih 330 kilometara Koridora 5C, zamjenik je istaknuo da ne možemo biti zadovoljni tempom izgradnje i izrazio nadu da će u narednom periodu JP "Autoceste FBiH" i JP "Autoputevi RS" ubrzati aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije i izgradnji preostalih dionica Koridora 5C.
Govoreći o najznačajnijim bilateralnim pitanjima u oblasti prometne infrastrukture sa susjednom Hrvatskom, Dalipagić je istaknuo da su to svakako izgradnja prekograničnih mostova Svilaj i Gradiška, napominjući da je ukupna realizacija radova na mostu kod Svilaja iznad 70 posto (planirani završetak izgradnje je 28. 5. 2019.), dok je za most Gradiška u toku međunarodni tender za odabir izvođača radova, odnosno projekta ˝Izgradnja dionica Okučani – granica Bosne i Hercegovine i prva faza – most na granici preko rijeke Save˝.
Kao važne međudržavne projekte s Republikom Hrvatskom, zamjenik Dalipagić je još naveo započete aktivnosti na revitalizaciji Unske pruge, planirano otvaranje razgovora u vezi s izgradnjom novog ili rekonstrukcijom postojećeg mosta na Savi Brčko – Gunja te iznalaženje investicijskih sredstava za radove na rehabilitaciji plovnog puta rijeke Save i instaliranje riječnog informacijskog servisa na plovnom putu rijeke Save.
Zamjenik Dalipagić je na skupu još jednom iskoristio priliku da naglasi važnost sporazumnog rješenja s Republikom Hrvatskom u vezi s trasom Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu na željenoj dionici od Počitelja preko Popovog polja do granice sa Crnom Gorom na reonu Aranđelovo/Nudo. Pri tome je istaknuo da bi se što prije trebao realizirati Prijedlog zaključaka koje je predložio na Forumu jadransko-jonske regije u Splitu, a koje je tada u ime Vlade Republike Hrvatske prihvatila ministrica regionalnog razvoja i fondova Evropske unije u Vladi Republike Hrvatske Gabrijela Žalac.
Kada je riječ o odnosima sa Crnom Gorom, zamjenik ministra je rekao da se očekuje intenziviranje aktivnosti na putnom pravcu Brod na Drini (Foča) – Hum (Šćepan-Polje) i izgradnji mosta na rijeci Tari. Bosna i Hercegovina je izradila glavni projekt s pratećim studijama za poboljšanje ove prometnice na SEETO ruti 2b, uključujući i međudržavni most na rijeci Tari.
Što se tiče Republike Srbije, Bosna i Hercegovina vodi intenzivne aktivnosti za adekvatno cestovno povezivanje Sarajeva i Beograda u koje je uključena i Turska, koja bi mogla učestvovati u finansiranju ovog projekta.
Od većih projekata koji su u toku u Bosni i Hercegovini, a u vezi su s međunarodnim povezivanje naše zemlje, zamjenik Dalipagić je istaknuo modernizaciju Međunarodnog aerodroma Sarajevo, s krajnjim ciljem povećanja njegovih kapaciteta u prijemu i otpremi putnika.
Na kraju, zamjenik Dalipagić je istaknuo kako smatra da Bosna i Hercegovina u potpunosti doprinosi ostvarenju konačnoga cilja, a to je njeno uvezivanje u prometni regionalni i evropski sistem.
