Ostvareni rezultati državne vlasti su minimalni, a pomaci dostignuti u periodu od 2014. do danas desili su se isključivo zahvaljujući međunarodnoj zajednici, kazala je Ana Lučić, portparol Centara civilnih inicijativa (CCI).

Zaključak je to izvještaja CCI-ja o radu Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH u mandatu 2014.-2018.

Negativne posljedice

- Negativne posljedice i neprihvatljivo dugo trajanje procesa definiranja i usvajanja Mehanizma koordinacije, pogotovo imajući u vidu da je to bio jedan od glavnih uvjeta za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u EU. Usklađen pristup u razvoju politika i koordinacije između različitih dijelova uprave, i dalje, u velikoj mjeri izostaje – istakao je Ivica Ćavar, konsultant CCI-ja.

Dodao je da se najznačajniji problem koji je Vijeće ministara imalo u ovom mandatu tiče realizacije zakona.

- Za skoro pune četiri godine utvrđeno je svega 77 različitih zakona, što je za čak 27 posto manje od rezultata u prethodnom mandatu, koji je također bio opterećen ozbiljnim političkim krizama i nestabilnim odnosima koalicionih partnera. Pri tome tek 20, od 77 utvrđenih, su novi ili temeljni zakoni. Ostalo su tek izmjene i dopune postojećih zakonskih akata – pojasnio je Ćavar.

Prema njegovim riječima, ionako skromni rezultati Vijeća ministara dodatno su obesmišljeni odnosom državnog Parlamenta.

- Od 77 zakona utvrđenih na Vijeću ministara, u Parlamentu je usvojeno manje od polovine, dakle svega 35, a 22 su odbijena, obustavljena im procedura, povučena ili vraćena na doradu. Dok je 17 zakona utvrđenih na VM, u aktuelnom mandatu, nerazmatrano u Parlamentu do 30. juna ove godine - naglasio je Ćavar.

Između ostalog, a prema mišljenju Ćavara, politički sukobi najteže posljedice su ostavili na rezultate rada Parlamenta BiH.

- Aktuelni saziv PSBiH usvojio je 59 zakona u aktuelnom mandatu. Naime, čak je četiri puta manje od realiziranog u mandatu 2002.-2006., u kojem su zakoni, doduše, usvajani i uz pomoć OHR-a. Loši rezultati zakonodavne vlasti dodatno je potcrtan činjenicom da je broj temeljnih zakona krajnje nizak. Od 59 usvojenih zakona, svega je 14 novih ili temeljnih – kazao je Ćavar.

Dodao je da i u aktuelnom mandatu došao do izražaja problem nepovoljnog odnosa usvojenih i odbijenih zakona, prema kojem je PSBiH specifična u svjetskim okvirima.

- PSBiH je, naime, poznata po tome da joj je broj odbijenih zakona, najčešće vrlo blizu broju usvojenih, a da ga u nekim momentima i prelazi. Sumarno, u aktuelnom mandatu je oboreno čak 58 zakona (42 u Predstavničkom i 16 u Domu naroda), što je, dakle, samo za jedan zakon manje od broja usvojenih – istakao je Ćavar.

Porijeklo imovine

U izvještaju se također navodi da među nerealiziranim zakonima je i zakon o vanjskim poslovima.

- Također nije bilo spremnosti u Predstavničkom domu PSBiH za stvaranje pretpostavki za izradu zakona o ispitivanju porijekla imovine zvaničnika u institucijama BiH. Kao ni za otklanjanje manjakavosti u postojećem Zakonu o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH. Neformalna grupa sastavljena od osam poslanika, prije skoro godinu, je u proceduru ovog doma dostavila tekst zakona, kojim bi se otklonila većina manjkavosti važećeg zakona, koji je PSBiH usvojila potkraj 2013., uprkos otvorenog protivljenja organizacija civilnog društva, a kojim je, između ostalog, omogućeno da, umjesto CIK-a BiH ili potpuno nezavisnog i stručnog tijela, o sukobu interesa u institucijama BiH, odlučuju i sami poslanici i delegati u PS – naglasio je Ćavar.

Ogromna primanja poslanika i delegata u PSBiH 

- Ukupna primanja poslanika i delegata u PSBiH i dalje su u nesrazmjeru sa socio-ekonomskom situacijom u BiH, kao i sa ostvarenim rezultatima ove institucije. Primanja se kreću od 4.800 do 6.500 KM mjesečno. Ili od 230.000 do 290.000 KM za jedan četverogodišnji mandat. CCI smatra da, uprkos činjenici da su određene dosadašnje beneficije poslanika smanjene ili ukinute, još postoji prostor za dodatna smanjenja, što bi značilo, prije svega, usklađivanje njihovih plaća s evropskim standardom, tačnije da one iznose najviše od 3 do 3,5 prosječne mjesečne plaće zaposlenih u BiH – kazao je Ćavar.