Svaki dan sve je više primjera i činjenica koji regularnost cijelog izbornog procesa, čiji je epilog zakazan za 7. oktobar, dovode u veliku sumnju. 

Sve je počelo s nestankom 30 tona papira za glasačke listiće, koji je navodno „kalirao“. Nakon toga javljao se veliki broj građana koji su za glasanje prijavljeni u inozemstvu iako žive u BiH, na biračkim spiskovima opet veliki broj mrtvih, 250.000 glasača navodno nema ličnu kartu, a sveukupno u pojedinim gradovima više je birača nego stanovnika...

Zajednički stav velikog broja univerzitetskih profesora koji su govorili za „Dnevni avaz“ jeste da su haos koji je nastao ulaskom u izbornu kampanju kreirale političke stranke, a da su institucije koje su nadležne za regularnost izbornog procesa jednostavno zakazale na svim poljima.

Većina njih smatra da se ni ovi, kao ni raniji, izbori neće moći nazvati poštenim i korektnim s obzirom na brojne primjere i nelogičnosti koje prate izbore od samog početka.

Salih Fočo, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, uvjeren je da su tokom ove kampanje izborne krađe došle do vrhunca. 

- I to će, faktički, dovesti u pitanje izbore. Već skoro 20 godina jedne te iste vladajuće stranke imaju iste ljude koji režiraju krađu i vrlo su se specijalizirali. Sada je to teško promijeniti, s obzirom na to da su ti ljudi involvirani u jedan oblik političkog kriminala, pomoću kojeg se obezbjeđuje legalitet i, rekao bih, izborna politička pobjeda određenim političkim strankama, koje su zapravo i instalirale te ljude – navodi Fočo.

On ističe da u cijelom tom procesu zabrinjava ponašanje Centralne izborne komisije, koja je, prema njegovim riječima, „postala imuna“.

- Još od 1997. godine ukazivali smo na to. Zabrinjavajuće je što su i od 1997. godine skoro isti ljudi i u biračkim odborima i na to nije reagovao CIK. Sve to ozbiljno ugrožava demokratiju i izborni proces. Građani nemaju povjerenja u političke stranke i zbog toga vlast ima legalitet, ali nema legitimitet, niti poštovanje naroda, što je najvažnije za jednu vlast – navodi Fočo.

On smatra da su potrebni radikalni zaokreti.

- No, vidjeli smo da ni politički subjekti nisu bili za uvođenje novih glasačkih tehnika. Zato smatram da bi ovo trebali biti posljednji izbori po ovom sistemu. Sada je kasno, ali mora se mijenjati – zaključuje Fočo.

Ugo Vlaisavljević, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, uoči ovih izbora prepoznaje nove fenomene.  

- Sada imamo mobilizaciju koja ide preko sto posto, pa mobilizaciju mrtvih, pa onih koji su izgubili državljanstvo. Čini mi se da postoji nešto što bih nazvao panikom među političkim liderima, a posljedica toga je intenzivna ne samo kampanja, koja je gora nego ikad, nego i mobilizacija novih glasača. Sve to govori nam da postoji panika da se očuvaju politička mjesta, fotelje, koje su već decenijama rezervirana za određene strukture, a s druge strane došlo je i do nečega što prepoznajem kao beskompromisno natjecanje, a ustvari je nemilosrdan obračun. On se reflektira na tu frontovsku mobilizaciju glasača – kaže Vlaisavljević.

On podsjeća da smo još donedavno umjesto izborne kampanje imali potkupljivanje birača u kampanji. Sada je sve isto, a i drugačije.

- Lako je pretpostaviti da postoje različiti pritisci, ali i motivacije, za koje možemo reći da su sumnjive, u smislu... morate ovaj put glasati inače mi nećemo ostati na vlasti – kaže Vlaisavljević.

Izborne prevare i muljaže od samog su početka navodne demokracije u BiH sastavni dio izbornog procesa u Bosni i Hercegovini. Dokazi i istrage apsolutno su nepotrebni, jer o validnosti dokaza i o uspješnosti istrage ionako odlučuju upravo oni koji na izborima najviše varaju. Tako dođemo do onog starog otomanskog principa: kadija te tuži, kadija ti sudi.

Kaže ovo Dalibor Milas, urednik međunarodnog teološkog magazina „Concilium“.

Nema odgovor na pitanje ko bi i zašto, uprkos svemu, trebao poništiti, kako ističe, ionako formalne izbore.

- Vladari Bosne i Hercegovine ionako su već davno ustoličeni i prije će država propasti nego što će se oni maknuti s vlasti. Bosna i Hercegovina s ovakvim izbornim sustavom je idealna za sve uglađene lopove, kriminalce i manipulatore u fensi odijelima. Zar ćemo od takvih očekivati nekakve promjene? S druge strane, čak i oni koji naivno pomisle da bi nešto mogli promijeniti, moraju pristati na njihova pravila igre, pa im se onda omili trocifrena donacija od strane države koja se eufemistično naziva plaćom, za koju ne moraju ništa raditi, nego samo otvoriti bankovni račun na koji će ta plaća redovito sjedati. Pa se onda svi ušute i smire i eto odgovora na pitanje: „Gdje nam je alternativa?“ Nema je! Nije je nikad ni bilo! – navodi Milas.

Nermina Mujagić, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, insistira da smo trenutno u „vanrednoj situaciji“ kada je riječ o izbornim krađama i prevarama. Iz te situacije, dodaje ona, idemo u dva pravca. 

- Jedan je da se izbori provedu u atmosferi politike prljavih ruku, a inače primjećujemo da je izborna kampanja agresivna, antidemokratska, ima neke konspirativne ciljeve. Bojim se ne da ćemo ostati u statusu quo, nego da će to u budućnosti postati neka praksa, koja će biti gora od onih nacionalnih politika koje su vodile BiH i dovele je do ovog trenutka. S druge strane, hoću da budem optimista i da pozovem javnost, nadležne institucije, medije, obrazovne, vjerske i druge institucije da se ozbiljnije uključe u ovaj proces i da pokušamo podstaći javnost da izađemo iz te podaničke političke kulture i uđemo u polje građanske političke odgovornosti, koja će zahtijevati od institucija da se ozbiljno pozabave ovim pitanjem – ističe Mujagić.

Ona dodaje da je ovdje riječ o zloupotrebi ličnih podataka, o falsificiranju dokumenata i da je to posao za tužilaštvo.

- Krađa identiteta u izbornom procesu vrlo je opasna. Ovdje je problem njene pojavnosti, sve je više ljudi koji to prijavljuju. Problem su i različite strukture koje učestvuju u tome, različiti politički subjekti i oni unutar BiH, ali i oni izvan. I, naravno, različite su motivacije. Za mene je ovo kriza, vanredna situacija, ali možda i prilika da pokažemo da bh. društvo može biti jače od politike, odnosno da dostojanstvo čovjeka, pojedinca mora biti jače od svakog izbornog sistema, koje je ovdje iskreiran – ističe Mujagić.

Mirko Pejanović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, smatra da u BiH postoji jedna opća nepovoljna klima, da je funkcioniranje pravne države oslabljeno. 

- Tome su, dakle tom slabljenju pravne države i kreiranju haosa, najviše doprinijele političke stranke koje vladaju već duži niz godina. One se ponovo bore za vlast, a nigdje ne možete pronaći odgovornost za nešto što se nije uradilo. I one u startu stvaraju takvu klimu nepovjerenja. Inače, izbori i izborne kampanje uvijek su prilika da se nešto nezakonito progura i ostvari. Postavlja se pitanje kako će se administracija CIK-a postaviti, kako posmatrači na izborima, posebno oni opozicionih stranka i međunarodni, kojih se najavio veliki broj – kaže Pejanović.

On dodaje da stranke koje su bile u vlasti, a sada im se izmiče tepih pod nogama, po svaku cijenu žele dobiti glasove, pa i po cijenu da ih kupe.

- Mnoge institucije su odgovorne, najviše CIK, koji bi mogao više na tome raditi, ali tu je i pravosuđe, koje je, također, zakazalo, kao i druge institucije – zaključio je Pejanović.

Borislav Vukojević, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, ističe da je u posljednje vrijeme dovoljno dokaza koji ukazuju na manipulacije u izbornom procesu.  

- Mislim da su manipulacije u izbornom procesu već uočene i dokazane, tako da mislim da je pitanje samo da li će na to reagirati nadležni, prvenstveno. Dokazano je da se podaci CIK-a i IDDEEA-e ne slažu, odnosno da je razlika u 250.000 birača. CIK još ne reaguje, s obzirom na to da su, prema Izbornom zakonu, oni odgovorni za integritet biračkog spiska – navodi Vukojević.

Dodaje da je svima jasno da se određene brojke ne slažu i da slijedi vrijeme kada će se neko pozvati na odgovornost.

- Nekoliko stranaka iz FBiH već je objavilo da će tražiti da se izbori odgode ako CIK ne riješi problem sa spiskom, a da ne govorimo o uočenim manipulacijama s ljudima koji žive ovdje, a prijavljeni su za glasanje u odsustvu. Ako se ova dva ključna problema ne riješe, izbori su jedna velika farsa bez ikakvog demokratskog potencijala - kaže Vukojević.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci, smatra da nigdje nema idealnih izbora i da uvijek postoje mehanizmi kojima se glasanje nastoji izigrati.  

- To treba spriječiti. Politička kultura to bi trebala garantovati, kao i moralne vrijednosti političkih lidera. Zakasnili smo u velikoj mjeri s time, odnosno institucije koje vode izbore zakasnile su da to spriječe. Mislim da je to potrebno pripremati za naredne izbore, jer za ove posao nisu uradili kako je trebalo – kaže Šolaja.

Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je sve ono što se trenutno događa u vezi s izborima i izbornim procesom ustvari „kontrolirani, unaprijed pripremljeni nered, koji stvara osnovu za sumnju u regularnost izbora“.

On ističe da se stvara slika „dešavanja izbora prije samih izbora“.

- To je jedna politički depresivna situacija, da se desi da ljudi izlaze na izbore, a zapravo su se izbori već desili. To je, naravno, ona krajnja situacija. U svakom slučaju, stanje je lošije nego ranije, sada se o tome mnogo više javno govori i mislim da je ovakva situacija neizdrživa i da će se poslije izbora morati odmah nešto uraditi u vezi s tim – kaže Filandra.

On dodaje da je i ranije bilo slučajeva koji pokazuju određene izborne manipulacije, ali da se sada o tome mnogo više javno govori.

- Vjerovatno ima predimenzioniranih priča, ali je evidentno da je cjelokupni proces u krizi, da je legitimitet CIK-a, bar onaj moralni, upitan. Ljudi koji to rade, sjede u institucijama koje to trebaju sprečavati i ta manipulacija je postala stil određenih političkih subjekata – zaključio je Filandra.