Ministarstvo za boračka pitanja FBiH objavilo je registar boraca za Prvi korpus Armije RBiH, odnosno za Kanton Sarajevo, na kojem se nalazi 81.575 ljudi, što je izazvalo reakcije demobilisanih boraca, koji su pitali ko je u prava samo u ovom kantonu uveo više od 26.000 lažnih.
Ratna evidencija
Amel Pervan, predstavnik demobilisanih boraca koji na ulici zahtijevaju javnu objavu registra upravo da bi se raščistilo ko je bio borac, a ko nezakonito ostvaruje boračka prava, istakao je da je, prema ratnoj evidenciji iz 1995. godine, koju imaju i u Ministarstvu za boračka pitanja, u Prvom korpusu bilo 54.689 njih.
Federalno ministarstvo za boračka pitanja do sada je na svojoj web-stranici, osim za Kanton Sarajevo, objavilo registre boraca za Tuzlanski, Hercegovačko-neretvanski, Unsko-sanski i Zeničko-dobojski kanton te za HVO.
Borci pojašnjavaju da je, prema dokumentu Generalštaba Armije RBiH iz marta 1995. godine o brojnom stanju, bilo 229.823 boraca.
- Prema Salkinom (Bukvarević, ministar za boračka pitanja FBiH, op. a.) registru, ima ih 579.879 – kazao je Pervan.
Dodao je da je situacija s brojem lažnih boraca u Sarajevu još i dobra, kakva je u nekim drugim kantonima.
Ministar Bukvarević u više je navrata isticao da su u registru svi, i oni koji su se kratko zadržali u vojsci, dok Pervan napominje da su i u dokumentu iz 1995. godine svi borci.
Službena tajna
U objavljenim registrima boraca i korisnika boračkih prava može se samo vidjeti statistika kao što su ukupan broj boraca, pregled po vremenu učešća u ratu i broj onih koji koriste naknade. Imena nema, uz obrazloženje da su ostali podaci službena tajna i dostupni su nadležnim institucijama. Ranije je Bukvarević rekao da se može izvršiti uvid u registar.
- Ja sam otišao u vojni ured u Vogošći, gdje pripadam, i nisam mogao dobiti podatke o samom sebi – demantirao ga je Pervan.
Različiti podaci
Prema objavljenom registru, u Tuzlanskom kantonu ima 119.110 boraca, dok ih je prema dokumentu iz 1995., u Drugom korpusu bilo 67.845. Prema registru je u Unsko-sanskom 46.829, a na kraju rata ih je bilo 17.202. U registru je u ZDK 81.778 boraca, a 1995. ih je bilo 34.836, a u HNK su sada 24.692 borca, a na kraju rata bilo ih je 15.826.
- Stanje HVO-a sa 1996. godinom bilo je oko 47.000 ljudi, prema dokumentu nekadašnjeg Ministarstva odbrane HB, a prema registru koji je objavio Bukvarević, ima ih 196.580 – naglasio je Pervan.
Kako je Slovenija dobila podatke
Dok se izbjegava javna objava registra boraca u FBiH, prvo pod izgovorom zaštite ličnih podataka, Slovenija ima lične podatke o 6.747 štediša iz Federacije BiH, između ostalog, ko je bio u Armiji RBiH i ko u HVO-u, jer su ti podaci iskazani na certifikatima.
Potvrdila nam je ovo Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.
- Mi ovdje pričamo o zaštiti ličnih podataka, a onda naši pošalju Sloveniji podatke, matični broj građana, adresu, iznos penzije, ko je bio u Armiji, a ko u HVO-u. Po zaključku Vlade FBiH, proslijeđeni su Ministarstvu finansija Slovenije – rekla je Omersoftić.
