Šefovi država ili vlada 28 članica Evropske unije sinoć su počeli, a danas nastavili razgovore o tome kako riješiti migrantsku krizu.

Bosna i Hercegovina jedna je od „podtema“ ovog skupa u Salcburgu. Institucije EU žele postići dogovor kako jednom zasvagda riješiti problem priljeva migranata s Bliskog istoka te iz Azije i Afrike.

Brutalna sila

Grupa poslanika Evropskog parlamenta, njih 23 iz deset država EU, zatražilo je akciju Evropske komisije zbog „dramatične situacije s migrantima u BiH“.

Oni donose procjenu da je od početka godine kroz našu zemlju prošlo barem 12.000 migranata. Ističu da ovi ljudi nastoje doći do EU i da su suočeni s brutalnom silom policije u Hrvatskoj.

Zatražen je odgovor Komisije je li pružena adekvatna pomoć BiH i ko nadgleda potrošnju 7,5 miliona eura koji su dodijeljeni našoj zemlji u prevladavanju problema nastalih migrantskim valom.

Parlamentarci žele vidjeti šta zvanični Brisel konkretno radi kako bi se migrantima pomoglo. Upozoravaju da su oni u BiH smješteni u užasnim uvjetima u Velikoj Kladuši i Bihaću i hoće da znaju jesu li evropske policijske agencije prisutne u Hrvatskoj, u kojem broju i gdje i šta rade.

Tema je smještaj migranata. Donald Tusk, predsjednik Evropskog vijeća, vrhovnog tijela EU, u pismu upućenom prvim ljudima članica Unije inicirao je i razgovore o tome gdje smjestiti migrante koji dođu do evropskog tla. U prvom redu, Brisel želi rješenje kojim će se ublažiti pritisak na Italiju, Maltu i Španiju, koje su najviše pogođene priljevom migranata koji riskiraju živote putujući Sredozemnim morem.

Prihvatni centri

Zajedno s kancelarom Austrije, koja do kraja ove godine predsjedava EU, Sebastianom Kurzom, Tusk lobira da „prihvatni centri“ budu sagrađeni u Egiptu.

Španija je bliža tome da se oni prave u Maroku i/ili Tunisu.

U svakom slučaju, ideja da se migrantski centri prave u BiH i/ili Albaniji u ovom momentu se i ne razmatra.

Matera: Pomoć žrtvama ratnih zločina

Zastupnica u Evropskom parlamentu Barbara Matera, koja pripada najjačoj političkoj grupaciji u ovoj instituciji, Evropskoj narodnoj stranci (EPP), zatražila je od Evropske komisije da joj objasni šta Brisel radi na pomoći žrtvama ratnih zločina u BiH.

Ona je poseban akcent u svom pisanom podnesku Komisiji stavila na žrtve silovanja.

- S obzirom na to da je BiH dužna isplatiti reparacije zbog ratnih zločina te da je „potencijalni kandidat“ za ulazak u EU, zanima me šta Komisija radi na polju podrške žrtvama ratnih zločina kako bi se zločinci našli pred licem pravde te na koji način i kojom brzinom pomaže najranjivijim grupama žrtava zločina – upitala je ona.