ZANIMLJIVO

U BiH se sve češće dolazi po holivudski osmijeh

U Sanski Most dolaze ne samo naši ljudi iz dijaspore već i njihovi prijatelji, a pacijenti su iz Evrope, Australije, Novog Zelanda

Fotografija za sjećanje: Iz Švicarske u Sanski Most (Privatni arhiv)

M. ZGONJANIN

25.8.2018

Pacijenti nisu više samo naši ljudi iz dijaspore već i njihovi prijatelji stranci koji ljeto iskoriste da u Bosni i Hercegovini upoznaju drugačiji život, vide ono što drugi nemaju, već i da jeftino, kvalitetno, a brzo obave razne usluge.

Jeftinije, brže, kvalitetnije

Ljetni je period sjajan za zanatlije, frizeri i kozmetičari tvrde da je „dijaspora“ dobra mušterija, no treba biti iskren da zubari, također, imaju puno posla. Doduše, ne priča se o tome na sav glas, ali oni tokom godišnjeg odmora imaju posla više nego ikada. Vani je sve puno skuplje, ovdje je jeftinije i kvalitet nikad nije upitan.

Zato slobodno možemo reći da smo razvili novu granu turizma, dentalni turizam, koji je, istina, još u povoju, ali postoji. I osim za turističke agencije koje se tim bave, uglavnom je još neafirmirana tema.

Tek rijetki poput Ajdina Jakupovića, doktora dentalne medicine iz Sanskog Mosta, “otvaraju karte“ i ne kriju svoje pacijente. Priča da nema reklamu, čak ni FB profil, niti bilo šta što bi nekog u hipu opredijelilo da dođe u njegovu zubnu ordinaciju.

- Moja jedina preporuka je širok osmijeh i ništa više. Dolaze mi ljudi sa svih strana svijeta. Uglavnom, nakon što vide nečije zube koje sam radio, malo se raspituju i evo ih kod mene u Sanskom Mostu. Neki iznajme hotel, neki stan dok traje popravka zuba - kaže doktor Ajdin.

Neke od pacijenata pamti, poput Slovenke koja je u Sanskom Mostu zbog novih navlaka boravila prošle i ove godine po dvije nedjelje, a tu prije nikad nije bila, ali i Švicarca Ahmeta Humedahija. Zajednička fotografija s Ahmetovim holivudskim osmijehom samo je djelić doktorovog privatnog arhiva koji nam je ljubazno ustupio.

- Ahmet je za mene čuo preko svog radnog kolege koji je iz Ključa a koji s njim zajedno radi u Švicarskoj. Zainteresirao se za njegove zube, on mu je pričao o meni, dao mu moj broj telefona i stigao iz srca Evrope po svoj osmijeh. Moja supruga Almina, koja je također zubar, a koja je u Njemačkoj završila školu, bila nam je prevodilac. Sad se često javlja i već nas je preporučio nekim svojim prijateljima, koji su najavili dolazak - priča doktor Ajdin dok nabraja pacijente koji zbog njega i svojih zuba dolaze iz evropskih zemalja, ali i daleke Australije, Novog Zelanda...

Mukotrpan rad

Naravno, tu su i naši ljudi koji za godišnji odmor radije sjedaju u zubarsku stolicu nego u neku ležaljku na moru...

Doktor Miodrag Mudrinić iz Prijedora slaže se s tim da postoje dentalni turisti, a veli da je o turizmu još rano govoriti.

- Za ozbiljan turizam bilo koje vrste potrebna je velika organizacija, planiranje, investiranje, mukotrpan rad da se izgradi povjerenje klijenata. Koliko znam, postoje koraci da se organizira sistem koji bi bio funkcionalan i kvalitetan. Nadam se da će se to desiti prije nego što Zapad šire otvori granice za naše tehničare, sestre i stomatologe i ostavi nas bez onog što je najvažnije, ljudi - smatra doktor Mudrinić.

Pametnima dosta! 


Cirkonijske navlake

Najviše se traži fiksna protetika, porcelanske navlake, koje su i najskuplje. I cirkonij navlake koje su skuplje, ali rade se rjeđe.

- Ljeti je najviše pacijenata, mada dolaze tokom cijele godine - kaže doktor Jakupović.

Od 200 do 2.000 KM

Cijene u protetici nisu fiksne i različite su od ordinacije do ordinacije. Tako popravka i navlaka za jedan zub košta u prosjeku oko 200 maraka. Obične proteze, „totalke“, koštaju od 300 do 400 maraka. Ima, naravno, i skupljih, ali i onih koji pacijentima račune pišu „na duplo“.

Tako je prošle godine jedan bračni par šezdesetogodišnjaka s adresom u inozemstvu dvije obične zubne proteze, koje je godinu kasnije morao mijenjati, jer su „žuljale“, umjesto hiljadu, platio 2.000 maraka. O tom, osim neformalno, nerado govore, a njihova priča je i najlošija reklama za potencijalne dentalne turiste.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.