O brutalnosti pripadnika ISIL-a, koji kao seksualno roblje godinama drže žene zarobljene tokom svojih ratnih pohoda po Siriji i Iraku, puna istina sigurno se nikad neće saznati. Srebreničanke koje su nedavno boravile u sjevernom dijelu Iraka, na godišnjici obilježavanja dana sjećanja na zarobljavanje i ubistva nekoliko hiljada pripadnika jazidske manjine iz regije Sindžar, imale su priliku upoznati neke od zarobljenica koje su uspjele pobjeći iz ISIL-ovih kandži.
Velike traume
- Neke od bivših zarobljenica, kad su saznale da smo mi iz BiH, u prvi mah su nas malo čudno gledale. Poslije smo saznale da je među onima koji su ih držali u zarobljeništvu, bilo i ljudi porijeklom iz BiH. O tome nisu htjele javno govoriti kako se mi ne bismo neprijatno osjećale, priznale su poslije - ispričala nam je Advija Ibrahimović, članica Udruženja “Žene Srebrenice”, koja se nedavno, skupa s Hajrom Ćatić i Nurom Begović, vratila iz Iraka.
Ibrahimović navodi kako je na jednom od zatvorenih sastanaka sa žrtvama jedna od bivših zarobljenica ispričala je da ju je “u avgustu 2014. godine kidnapovao Bosanac”.
- Nažalost, o tome kako se zove čovjek koji ju je kidnapovao i držao u zarobljeništvu, kao i o tome šta je sve preživjela, ova žena nije željela govoriti. Sve su te žene vrlo traumatizirane, a s obzirom na to kako na većinu njih gleda rodbina i sredina u kojoj žive, teško da će se usuditi ikada javno progovoriti o tom svom iskustvu – navodi naša sagovornica.
Većinom udovice
Za vrijeme boravka u Iraku, Srebreničanke su saznale da je među pripadnicima ISIL-a u mjestima u kojima su držane zarobljenice jazidskog naroda, znatan broj ljudi koji su porijeklom iz drugih država, pa i iz naše zemlje.
Inače, prema ranijim podacima, u bazama ISIL-a u Siriji trenutno se nalazi više od 58 žena iz Bosne i Hercegovine sa skoro 130 djece! Većina njih su udovice, muževi su im poginuli ili su otišli u nepoznato i situacija u kojoj se nalaze, više je nego dramatična.
Prema podacima Ambasade BiH u Jordanu, 12 žena iz BiH registrirano je u nekoliko sirijskih kampova sa skoro 35 djece. U Siriju i Irak od 2012. do 2017. godine otišla su 172 muškarca iz Bosne i Hercegovine i više od 60 žena sa skoro 60 djece. Prema studiji Regionalnog vijeća za saradnju, poginulo je skoro 60 muškaraca, a u BiH ih se vratilo skoro 50.
Stječu pravo na državljanstvo
Iz Vijeća ministara BiH ranije je objavljeno da je u toku formiranje koordinacionog tijela za “rješavanje pitanja povratka terorističkih boraca i članova njihovih porodica, žena i djece s ratišta”, a taj postupak vodi Ministarstvo vanjskih poslova.
Inače, djeca rođena u Siriji, a čiji su roditelji ili jedan od njih državljani BiH, stječu pravo na bh. državljanstvo ukoliko do 23. godine u BiH podnesu prijavu za evidentiranje državljanstva. No, jasno je da je danas, kad u Siriji bjesni rat, teško izaći iz te zemlje sve i kad bi neka od žena iz BiH i pokušala da se vrati u domovinu. A naše vlasti nemaju odgovor na to kako im u tome pomoći.