Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić mišljenja je kako imenovanjem nadbiskupa Henrika Hosera (Henryka) vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje nije stavljen nikakav naglasak na viđenja i poruke nego na pastoralnu pratnju onih koji tamo dolaze.

Prema riječima kardinala, imenovanje nadbiskupa slijed je prve odluke Biskupske konferencije o fenomenu Međugorja, koja je odlučila o potrebi asistencije prikladnog pastorala.

- Sada je Sveta Stolica, imenovanjem nadbiskupa Hosera kao vizitatora s posebnim ovlastima, upravo stavila naglasak na pastoralnu pratnju onih koji tamo dolaze i tamo se ispovijedaju i mole. Time se ne stavlja nikakav naglasak na viđenja i poruke. To vidim kao skrb Svete Stolice za duše i njihovo spasenje - kazao je kardinal u intervju za bh. izdanje "Večernjeg lista" povodom blagdana Velike Gospe.

Upitan može li se uskoro očekivati pravorijek Svete Stolice o međugorskom fenomenu, kardinal je istaknuo kako se Crkva nikada ne žuri, niti čini brzoplete poteze.

- Mislim da uskoro neće biti cjelovito prosuđivanje, nego naglasak na pastoralnu pratnju - naglasio je.

Kardinal se u intervjuu osvrnuo i na političko, sigurnosno i ekonomsko stanje u zemlji. kazavši "kako je jadna država koja ne voli svoj narod".

- Nažalost, truleži ima. To se može ozdraviti samo moralnom obnovom. U javnost valja unijeti odgovornost. Ta moralna vertikala i odgovornost trebaju biti na svim nivoima, pa će i javno mnijenje ozdraviti i politika biti humanija. Nije to slučaj samo kod nas, već i na globalnom nivou. Ali nas, naravno, boli ono što se događa na našim prostorima - ustvrdio je kardinal Puljić.

Dodao je kako treba znati voljeti ovu zemlju i sve ljude u njoj te da ljudi koji se deklariraju kao vjernici moraju biti hrabriji u borbi protiv kriminala i korupcije.

- Ako istinski Boga mole, treba znati čovjeka vrednovati. Valja nam graditi humanije društvo, ali to treba činiti iz vlastite humanosti i moralnosti - ocijenio je kardinal, koji drži da su se "poremetile vrednote" pa je nastala trka za što više imati, trošiti i uživati što, prema njegovom mišljenju, istinski ne usrećuje čovjeka.

Naglašava kako je na poseban način važna tema slobode i odgovornosti medija.

Isto tako, smatra, da se u javnom životu izrekne  toliko toga nekorektnog i neistinitog, čime se lako širi mržnja i sije nesigurnost među ljude.

Kardinal se osvrnuo i na sve veći problem iseljavanja iz BiH, naglasivši "da mnogi koji su otišli sigurno imaju više za trošiti, ali im nedostaje društvo s kim mogu popričati i popiti kafu" te da naše društvo ne izgrađuje pojedinac nego svi mi zajedno.

- Previše je sebičnosti i oholosti u izgradnji društva, treba više samoprijekornosti i poštenja kao i odgovornosti, kako kod svakog osobno tako i kod svih zajedno - istaknuo je.

Podsjetio je i na riječi dubrovačkog biskupa Mate Uzinića u Kupresu, koji je istaknuo kako je dijeljenje, odnosno solidarnost najbolji način da se zaustavi egzodus ljudi, što, smatra kardinal, vlastodršci i novopečene gazde ne čuju.

- Bez međusobne solidarnosti teško je premostiti ovu tužnu stvarnost. Treba shvatiti da niko nije dovoljan sam sebi, nego da trebamo jedni druge i da smo upućeni jedni na druge. Dobro je papa Franjo napisao: "Zabranjeno kukanje!" Potrebno je shvatiti kako se, napadajući i optužujući jedni druge te kukanjem nad ovom stvarnošću, stvari neće promijeniti nabolje. Stara je poslovica da zdrav bolesnoga ne razumije. Tako i u ovom društvu više kukaju baš oni koji više imaju i više troše, dok oni koji skromno žive zrače plemenitošću – zaključio je vrhbosanski nadbiskup.