TURISTIČKA PATROLA

Tuzla: Miris mora na padinama Majevice

( A. Bajrić)

Piše: E. SKOKIĆ

3.8.2018

Od otvorenja prvog slanog jezera u centru Tuzle prije 15 godina, grad na zrnu soli iz godine u godinu sve je poželjnija turistička destinacija u našoj zemlji.

Višemilionske posjete ovom kompleksu proteklih godina u potpunosti su promijenile dotadašnji imidž grada, koji je bio sinonim za tešku i po život opasnu hemijsku industriju.

Tuzla je, naravno, prepoznatljiva i po brojnim drugim turističkim biserima, koji su, nakon višedecenijske nekontrolirane eksploatacije slanice iz jama podno grada, zasjali novim sjajem nakon obnove. Jedan od njih je svakako zgrada “Baroka” i obnovljeni Trg slobode, na kojem su u toku radovi radi proširivanja, pa zatim Soni trg, Most s kipovima, Džindijska džamija, brojni spomenici, stećci, historijske, kulturne, sportske i mnoge druge ličnosti.


Atrakcija grada su drvene kuće na stubovima pored rijeka i jezera


Upravo zbog višestoljetne eksploatacije soli, Tuzla je svrstana u red jednih od najstarijih naseljenih mjesta u ovom dijelu Evrope, na šta ukazuju i brojni pisani tragovi i sačuvani eksponati u Muzeju solarstva, koji je smješten u prostorijama Fabrike soli.

Temelj Bosne

Gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović reći će kako je Bosna dobila ime po soli, baš kao i Tuzla, odnosno da je u prijevodu i jedne i druge imenice – slana zemlja. No, da Tuzla, kao najveća multietnička sredina u BiH, itekako vodi računa o državotvornosti “jedne i jedine”, govori spomenik kralju Tvrtku I Kotromaniću, koji se nalazi u centralnom gradskom parku, te Povelja Kulina bana, uklesana u kamenu na istom lokalitetu.  

Tuzla se, kao nijedan grad u BiH, može podičiti akademskim slikarima, na čelu s Ismetom Mujezinovićem, čija je kuća pretvorena u atelje, piscima kakav je Meša Selimović ili Derviš Sušić, sportistima poput Mirze Delibašića, Razije Mujanović ili Svetlane Cece Kitić...

Spomenik kralju Tvrtku u centru grada


Sve su to razlozi zbog čega turisti sve više dolaze u Tuzlu, obilaze njene znamenitosti, ali i dive se jedinstvenom kompleksu Panonskih jezera, odnosno slanim lagunama u centru grada, koje su u vrelim ljetnim danima prepune kupača. Naravno, na vremenske prilike ne može se utjecati pa je ovogodišnja sezona ispotprosječna, ali ne treba zaboraviti da su minulih godina Panonska jezera pohodili turisti iz skoro svih evropskih i nekih prekookeanskih zemalja.

Panonska jezera su, prema slanitetu, jača od Jadranskog mora. Voda koja se sipa u njih, ima čak 350 grama soli po litru pa su u JKP “Panonnica” primorani da takav slanitet razbijaju slatkom vodom. Naprimjer, slanitet Mrtvog mora je 330 grama soli po litru, a na sjevernom Jadranu 24, na Crnogorskom primorju 35 itd.

Ne idemo na Jadran

I dok brojni građani iz unutrašnjosti BiH u ljetnim mjesecima po nekoliko sati voze do Jadrana, Panonska jezera, koja su im nadohvat ruke, posjećuju turisti iz Hrvatske, naročito iz Slavonije.

- Ove godine nismo išli na naše more. Došli smo u Tuzlu i nismo se pokajali. Ugođaj je fantastičan, usluga fenomenalna, a cijene prihvatljive. I dogodine smo ovdje – kaže nam grupa Osječana koji su odlučili da ljetuju u Tuzli.

Razvoj turizma neminovno vodi do razvoja gastronomske ponude. Istini za volju, u Tuzli to ide sitnijim koracima, ali je u ovoj sezoni otvoreno nekoliko eminentnih restorana, koji se ne mogu postidjeti svoje ponude.

Ipak, za mnoge turiste i domicijelno stanovništvo nezaobilazno svratište je ćevabdžinica “Limenka”, koja je u Tuzli nešto poput restorana u Jablanici s janjećim pečenjem.

Ćevabdžinica "Limenka" nezaobilazno mjesto za ručak u Tuzli


- Ušli smo u šestu deceniju rada – kaže nam šef smjene u “Limenci”, koji nas odmah pita jesmo li doručkovali i nudi da sjednemo za sto, što je odlika pravih domaćina.

Idemo dalje - most s kipovima, stećci, spomenici, napisi, trgovi... Prvo narodno pozorište, Međunarodna galerija portreta, jedno od najstarijih sportskih društava u BiH – Radničko sportsko društvo Sloboda i... još mnogo toga!

U Tuzlu se mora doći da bi se u gradu podno Ilinčice osjetio duh Jadrana, ali i duh prave domaćinske atsmofere, razgledale znamenitosti... Malo je to za jedan dan i jednu patrolu!

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.