- Usvajanje neophodnih amandmana na Zakon o krivičnom postupku i Zakon o Obavještajno-sigurnosnoj agenciji, kako bi njihove odredbe bile u skladu s odredbama o posebnim istražnim radnjama i zaštiti svjedoka i s odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te evropskim i međunarodnim standardima, treba biti najveći prioritet vlasti - stav je Evropskog parlamenta.
On se nalazi u novoj, posebnoj rezoluciji o Bosni i Hercegovini.
Čvrsta podrška BiH
U nacrtu tog dokumenta, koji je sačinio Kristijan Dan Preda (Cristian), izvjestilac ovog tijela za BiH, navodi se najprije čvrsta podrška "evropskoj perspektivi BiH, te njenom teritorijalnom integritetu, suverenitetu i jedinstvu".
Dan Preda: Autor nacrta rezolucije
Dokument obiluje kritikama na račun bh. vlasti, političkih stranaka i njenih lidera zbog nemogućnosti da se dogovore i nekim osnovnim stvarima.
Snažno se kritizira bh. pravosuđe zbog izostanka rezultata u borbi protiv korupcije i ta se grana vlasti poziva da napravi neophodne promjene kako bi se vidjeli sasvim konkretni rezultati na tom polju.
Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) odaje se priznanje zbog usvajanja akcijskog plana koji za cilj ima jačanje procedura za izbor na pravosudne funkcije, te osnaživanje disciplinskih i mjera poštivanja integriteta pravosuđa.
Evropski parlament zahtijeva i mjere kojima će se ojačati nezavisnost pravosuđa, kako bi ono bilo imuno i moglo se oduprijeti novim pokušajima političke instrumentalizacije.
Evropski put
U prijedlogu nove rezolucije poziva se, nadalje, BiH da na vrijeme odgovori na dodatnih više od 600 pitanja Evropske komisije, kako bi "time pridonijela izradi mišljenja Komisije" o aplikaciji naše države za članstvo u Uniju.
U nacrtu se izražava i zabrinutost usporavanjem reformi, "usljed neslaganja među strankama i predizbornoj kampanji koja je počela prerano". Izraženo opredjeljenje lidera u BiH prema EU mora biti praćeno stalnom provedbom reformi definiranoj u Reformskoj agendi, te pretočeno u sasvim konkretne rezultate, u korist građana.
No, konstatira se i da značajnijeg napretka u reformama nema.
- Izražavamo žaljenje što kompromis nije postignut u reformi izbornog zakonodavstva - navodi se dalje i pozivaju partijski lideri da se on što prije postigne kako bi izbori bili provedeni u skladu s evropskim standardima.
BiH se posebno oštro kritizira što već tri godine nije u stanju postići dogovor o funkcioniranju Parlamentarnog odbora za Sporazum o stabulizaciji i pridruživanju. Upozorava se i na neuspjeh saradnje s Evropskim parlamentom i ističe da je to "jasno kršenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju".
Pristup IPA fondovima
Naša se zemlja poziva i da usvoji neophodne državne strategije, te se posebno apostrofira energetika, zapošljavanje i javne finansije. U dokumentu se poručuje i da je to put za pristup dodatnim sredstvima iz fondova Pretpristupne pomoći (IPA).
- Ponavljamo naš poziv Republici Srpskoj da iz ustava izbaci odredbe o smrtnoj kazni - ističe se i nacrtu rezolucije.
Evropski parlament poziva BiH da svoje zakonodavstvo usklađuje s evropskim i podsjeća da se na to davno obavezala. U tom kontekstu naša se država upozorava da je dužna provesti presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR), te se nalaže Evropskoj komisiji da ima i taj problem na umu kada bude radila mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo.
Parlamentarci osuđuju i pojačane pritiske na novinare te nastojanje stranaka da kontroliraju medije. Posebno se kritizira stanje javnih emitera te ponavlja zahtjev da se vlasništvo nad medijima jasno definira kroz poseban zakon.
Zabrinjavajuće povećanje broja migranata
Evropski parlament ističe i svoju zabrinutost povećanjem broja migranata koji stižu u BiH. Upozorava se i na nedostatak koordinacije između različitih nivoa vlasti u našoj zemlji te se posebno zahtijeva da se migrantska kriza ne politizira.
Parlamentarci su pozdravili humanitarnu pomoć EU koja je pružena te naglasili da smatraju da se problem mora rješavati i u koordinaciji s EU i državama - susjedima BiH.
Naredni koraci
Nacrt rezolucije predstavljen je jučer na Komitetu za vanjske odnose Evropskog parlamenta.
Kao i uvijek, na tekst će biti predloženi amandmani. Finalni dokument će potom ići na debatu i usvajanje u Evropskom parlamentu i kada se te procedure završe, bit će poslan kako svim evropskim instititucijama, državama članicama Unije tako i vlastima u BiH, od državnog do kantonalnog nivoa.
