„Pećinski ukrasi i večernji šišmiši, tišina na koju niste navikli, cvijeće, livade i šume, potok koji žubori i smiruje, sve je to dio priče o Bijambarama“. Poruka je ovo koja dočeka svakog posjetioca jedinstvenog prirodnog okruženja koje se nalazi samo 40 kilometara udaljeno od Sarajeva, na putu prema Olovu.  

Četiri hodnika 

Smještene na nadmorskoj visini od 952 metra, Bijambare se prostiru na gotovo 500 hektara. Cijelo područje obraslo je gustom zimzelenom šumom, s prekrasnim livadama koje presijecaju dva potoka, tvoreći tako nekoliko malih privremenih jezera. Ovakva prirodna oaza privlači turiste iz svih krajeva svijeta.

 Posjetioci uživaju u čistom i svježem zraku

Ekipu turističke patrole „Dnevnog avaza“ na ulazu u ovo područje dočekao je Asim Fazlić, upravnik „Bijambara“ koji već 15 godina radi ovaj posao. Poželio nam je ugodan boravak i obećao odmor na čistom i svježem zraku. I zaista je bilo tako.

Fazlić kaže da na Bijambare ljudi dođu da uživaju, borave na čistom i svježem zraku ili jednostavno da se odmore. Pokazuje nam nekropolu stećaka, nogometne i košarkaške terene, jezero Bjelila, planinarski dom, turistički voz...  

- Na ovom području nalaze se 133 različite životne zajednice, a njihovu strukturu čini više od 800 vrsta viših biljaka. Posebno bih izdvojio veliki izbor ljekovitih, jestivih, aromatičnih i vitaminskih biljaka. S obzirom na to da ovdje radim već dugo, imao sam priliku i da vidim medvjede, lisice, srneću divljač, zečeve, divlje svinje, vukove – kaže Fazlić.  

 Članice Udruženja „Ruža“ iz Srednjeg izlažu svoje ručno rađene predmete

Najveću atrakciju ipak predstavlja nadaleko poznata Bijambarska pećina, koja je bogata pećinskim nakitom, poput stalaktita, stalagmita, draperija, stubova... Kroz pećinu nas vodi Zerina Čelik, koja već šest godina posjetiocima pokazuje impozantne prirodne ukrase.

Čelik: Turiste upozorim na nisku temperaturu 

- Turiste prvo upozorim na temperaturu u pećini. Ovdje je konstantno tokom cijele godine pet stepeni. Zimi se ipak, zbog pojačanog otapanja snijega, stvaraju kapljice vode koje prave velike ledenice pa je pećina u tom periodu zatvorena za posjetioce – kaže Čelik.

U pećini, dodaje, živi desetak životinjskih vrsta, a najzastupljeniji su šišmiši, cvrčci, paukovi... Šišmiši su smješteni u dubokim i mračnim dijelovima, a mogu se vidjeti kada posjetioci naprave buku.

- Na ovom području ima ukupno osam pećina, a najatraktivnija je Srednja bijambarska pećina. Ona se sastoji od četiri hodnika, a posljednji je najakustičniji, pa ga nazivamo koncertnim. Zanimljivo je da su u Gornjoj bijambarskoj pećini pronađeni skelet pećinskog čovjeka i alati za obradu kamena i kostur pećinskog medvjeda, koji se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu – ističe Čelik.

Zanimljivo je i da je prije desetak godina u podnožju pećine organizirano vjenčanje, a u akustičnoj sobi održan je koncert klasične muzike.

Borova šuma

Područje je proglašeno zaštićenim 2003. godine, što znači da je na ovom mjestu zabranjena sječa šume, loženje vatre, vožnja automobilima, a posjetioci se moraju pridržavati strogih pravila kako bi se ovakav prirodni rezervat sačuvao.

Jezero Bjelila tokom ljetnih mjeseci presuši 

Putem dugim oko dva kilometra koji vodi kroz prelijep ambijent borove šume i livada stiže se do Planinarskog doma „Bijambare“. Do ovog mjesta turisti mogu stići i električnim vozom, koji se kreće sporo kako bi posjetioci mogli uživati u prirodnim ljepotama koje ih okružuju.

Razni šalovi, kape, rukavice, priglavci, nakit s amblemima, magneti, ručni radovi, naušnice, privjesci, amblemi Bijambarske pećine, tamburice, ćilimi i puloveri mogu se pronaći na štandu Munevere Gljive iz Udruženja „Ruža“ iz Srednjeg.

- Turistička sezona je tek počela. Posjetioci najviše traže predmete koji se samo ovdje mogu nabaviti. U pitanju su ručni radovi, a pripremamo ih mi u Udruženju i ovdje prodajemo – rekla nam je Gljiva.

Delić: 80 hiljada posjetilaca

Osman Delić, direktor Kantonalne ustanove za zaštićena prirodna područja, koja upravlja i Bijambarama, kaže da je svojevremeno Svjetski fond za zaštitu okoliša Bijambare proglasio malim prirodnim laboratorijem.

- Prostor odlikuju kraški predjeli i jedan je od najkvalitetnijih za izučavanje. Na ovom terenu trenutno se realiziraju i brojni međunarodni projekti, izučavaju se dobrobiti ekosistema u zaštićenom području. Namjeravamo postaviti i kompletnu LED rasvjetu u Srednjoj bijambarskoj pećini, pa se nadamo i još većoj posjeti. Samo prošle godine imali smo više od 80 hiljada posjetilaca, a eko-voz prevezao je oko 60 hiljada ljudi. U pećinu je ušlo više od 25.000 posjetilaca – naglašava Delić.

BROJKE

Cijene

1 KM vožnja vozićem

2 KM ulaz u zaštićeno područje  

3 KM ulaz u pećinu

Nekropola stećaka „Mramorje"

U sklopu Zaštićenog pejzaža „Bijambare“ 2013. godine iz Donjih Čevljanovića izmješteno je 39 stećaka. Nekropola nosi naziv „Mramorje“, a stećci su u formi sljemenjaka i sanduka. Spomenici su dobro klesani, ali su zbog zuba vremena obrasli lišajevima. Na nekim su ukrasi u potpunosti uništeni, a na onima koji su sačuvani mogu se vidjeti spirale, križevi, ljiljan, rozete, tri para rebara, kose linije, motiv grozda, motiv zastave...

 Nekropola broji 39 stećaka

U toku izgradnje magistralnog puta Sarajevo - Tuzla 1959. godine spomenici su izmješteni s njihovih autentičnih lokacija, a na Bijambarama su sačuvani i pristupačni posjetiocima.

Historijski podaci

Šire područje Bijambara jedinstveno je po svom pejzažu. Rezultat je to različitih geoloških dešavanja u Zemljinoj kori. Eruptivne metamorfne stijene pojavljuju se samo u tragovima, dok sedimentne stijene čine širok pojas koji se prostire od planine Zvijezde prema Bijambarama i dalje prema jugu. 

Najstarije sedimentne stijene istaložene su u donjem trijasu prije oko 250 miliona godina. Preko njih su, u srednjem i gornjem trijasu, izloženi krečnjaci i dolomiti. Kasnijim tektonskim pokretima ove stijene su bile izložene savijanju i pucanju, tako da su danas vidljive kao grebeni koji strše iz blago zatalasanih klastičnih sedimenata.  

U mladim geološkim periodima istaložene su stijene lapora i pješčara, odnosno krečnjaka. Aluvijalni nanosi u dolinama potoka Bjelila i Brodić razvili su se u posljednjem geološkom dobu - kvartaru.

Šire područje Bijambara 25. septembra 2003. godine proglašeno je zaštićenim, a Kantonalnoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja pripalo je održavanje ovog prirodnog dragulja.