KOLUMNA

Makedonska rapsodija

Piše: Erol AVDOVIĆ

7.7.2018

Znam sigurno da su Amerikanci zadovoljni zato što je Makedonija konačno na putu da riješi statusno pitanje svog državnog imena. Vašington je veoma sretan što je Grčka konačno pristala bez one znane tvrdoglavosti.

Doduše, Makedonija je još nervozna zbog više od četvrt stoljeća iščekivanja! Uvjerio sam se u to šetajući ovih dana prelijepim skopskim trgovima. Sada, kada je premijer Zoran Zaev po ekspresnoj proceduri sa svojim grčkim kolegom Ciprasom (Alexis Tsipras) dogovorio promjenu državnog imena u Republika Sjeverna Makedonija, u narodu još nema onog svima vidljivog olakšanja. Prije se može govoriti o jednoj vrsti šoka nego entuzijazma.

Mnogo skeptika

Neki Makedonci su čak i zlovoljni, a ima i onih kod kojih je vidljiva kriza identiteta. Jedan taksista mi je, aludirajući na slavenske korijene svojih sunarodnjaka, rekao „svi smo mi Bugari”. Dodao je da su antički Makedonci bili „kratkotrajna zabluda”.

Taj je više politički nego dokazani historijski narativ putem neviđenog broja monumentalnih spomenika podignutih helenskim junacima, uključujući slavnog grčkog vojskovođu Aleksandra Makedonskog u centru Skoplja, prilično drsko svojatala desetogodišnja vlast bivšeg premijera Nikole Gruevskog. On bi se, pak, zbog niza korupcijskih skandala, uključujući i te neviđeno skupe spomenike, kao i zbog netransparentnosti tendera, mogąo naći iza rešetaka; u jednom procesu već je osuđen na dvije godine zatvora. Tako bi i Makedonija mogla dobiti svog Sanadera.

Ipak, mnogo je skeptika s kojima sam ovih dana u Skoplju razgovarao osim državnog premijera Zaeva, koji vjeruje u stopostotni uspjeh ovog historijskog preokreta, kao i to da „narod treba slijediti lidera”, jer nudi viziju, a ne nacionalističku maglu.

- I ja sam Makedonac, ali ova zemlja pripada svima i mi moramo biti solidarni jedni prema drugima - kaže mi premijer u razgovoru u četiri oka u njegovom kabinetu veleljepne makedonske vladine bijele kuće.

No, u one krajnje rezervirane, ako ne i protiv ovog sporazuma, spada i jedan od najpoznatijih Bošnjaka van granica BiH, profesor Ferid Muhić. On mi je naširoko objašnjavao zašto ova promjena imena nije do kraja dobra za makedonsku naciju, ali ni za Albance i ostale.

- Ime Sjeverna Makedonija je neprihvatljivo, jer ne postoji Južna Makedonija, kao u slučaju Sjeverne i Južne Koreje. Svi mi, ne samo Makedonci, a sada su to shvatili i Albanci, praktično ostajemo bez nacionalnosti… - kaže dr. Muhić.

On je jedini Bosanac član Makedonske akademije nauka i umjetnosti, institucije koja će također morati promijeniti ime u ANU Republike Sjeverne Makedonije. „Baš kao ANUBiH, zbog čega smo mi, Bošnjaci, i formirali BANU (Bošnjačku akademiju nauka i umjetnosti), jer sve akademije na Balkanu imaju nacionalni predznak”.

Morat će se uskoro mijenjati i prva preambula makedonskog ustava, po kojoj su pripadnici mnogih nacija poimenice, uključujući i makedonske Bošnjake sada, tako nacionalno definirani i ravnopravni u ovoj zemlji, dok će u Republici Sjevernoj Makedoniji glavni biti „samo građani”, kaže Muhić, a ne Makedonci i svi ostali.

Skoplje: Nakon sporazuma s Grčkom neki Makedonci su i zlovoljni, a kod nekih je vidljiva i kriza identiteta

Promjene i pjesama

On tvrdi da će čak i neke stare makedonske pjesme morati zvučati drugačije, jer se imena nekih gradova iz političke korektnosti prema novom dogovoru neće moći spominjati.

Dr. Muhić je jedan od moćnih ljudi u Makedoniji kojima se ne sviđa rješenje o promjeni imena. Ali, Zaev je trenutno najmoćniji.

Kamo sreće da se rani i stari mitovi i legende, uključujući ostrašćene nacionalne kulture i sive spomenike, nisu mogli opjevati u mitskim epovima, a onda ta imena uzvikivati kao ratni pokliči. Imali bismo manje razloga za političko sujevjerje iz koga se, nažalost, još hrani jedan drugi lokalni pravoslavni hegemonizam, srpski naravno.

Kako je to, zapravo, lijepo da njegovo visočanstvo građanin konačno na Balkanu nadvisi mnoge historijske kipove. Na koncu, mnogo je tu sumnjivih tvrdnji poput onih koji se hvale da su sve „srpske spomenike” na Kosovu podigli srpski hrišćani, iako pouzdano znamo da su neki arhitekti tih zdanja bili venecijanski katolici, bugarski bizantijci i ostali.

- Želim da sklonimo još jedan balkanski historijski problem s dnevnog reda, a mislim da je s ovim sporazumom s Grcima jedan veliki problem manje na Balkanu - kaže mi odlučni premijer Zaev.

Prenio sam i ja njemu šta nam je o tome rekao generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš (Guterres) na ručku za nekolicinu novinara 21. maja ove godine u Njujorku. Oduševljen je Zaevim i njegovim liderstvom na Balkanu. Takav treba i Bosni, za koju Gutereš misli da je trenutno najveći regionalni problem. I nije jedini koji tako misli o BiH s te strane Atlantika.

- Volim Bosnu iskreno, Sarajevo, Mostar, Banju Luku, sve su to moji gradovi. Mi smo prirodno okrenuti jedni ka drugima. Kada bih mogao da pomognem, a da se ne miješam, rado bih to učinio - kaže Zaev.

Kakav dobar dirigent makedonske rapsodije!

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.