Jaka Turska je dobra za Balkan, a stabilan i prosperitetan Balkan je dobar za Tursku i svijet, napisao je u autorskom tekstu za časopis "Daily Sabah" generalni sekretar i portparol Predsjedništva Republike Turske Ibrahim Kalin. 

U Ankari je prošle sedmice Turska uprava za međunarodnu saradnju i razvoj (TIKA) organizirala važan sastanak, napomenuo je Kalin, gdje je pokušano da se daju odgovori na pitanja šta Turska želi na Balkanu i kakav je takozvani "veliki plan" za region, jer su odnosi Turske s Balkanom i južnom Evropom oduvijek bili interesantni za neke.

- Nema potrebe za panikom - odgovori su dobri za sve. Oni koji nikada nisu prestali izmišljati priče o turskoj politici na Balkanu moraju znati šta Turska pokušava tamo da uradi. Turska dijeli zajedničku geografiju s Balkanom. Otkad se Balkan pridružio većem muslimanskom svijetu, Turci su vidjeli ovaj region kao svoj dom. Ovdje su izgrađeni gradovi, putevi, škole, bolnice, mostovi, džamije i tako dalje - istaknuo je Kalin.

Dodao je da su različite nacije na Balkanu Tursku i Otomansko carstvo posmatrale kao dio iste geopolitičke imaginacije, a iako neki od ovih izraza mogu zvučati suviše romantično ili idealistično, stvarnost je da su Turci, Albanci, Bošnjaci i drugi izgradili kulturu i civilizaciju koja prevazilazi granice regiona.

U autorskom tekstu ocijenio je da neki ne mogu proučavati i razumjeti osmanski kulturni, religiozni, umjetnički i politički život bez priznanja velikog doprinosa književnih, naučnih i političkih figura balkanskog porijekla.

- Među mnogim drugim, turski nacionalni pjesnik Mehmet Akif Ersoy i istaknuti turski pjesnik Yahya Kemal Beyatli bili su s Balkana. Nekoliko ključnih članova i osnivača Unije napretka i progresa bili su s Balkana. Šemsudin Sami, veliki lingvist i autor prvog velikog turskog rječnika, porijeklom je iz Albanije - podsjetio je.

Stoga, dodao je, nijedan Turčin ne smatra Sarajevo, Mostar, Prištinu, Skoplje ili Novi Pazar dalekim mjestima, a također, balkanski muslimani imaju iste stavove o Istanbulu, Bursi, Konji i drugim anadolijskim gradovima.

Kao drugi razlog naveo je da Turska ulaže u sve balkanske zemlje bez diskriminacije u pogledu etničkih i vjerskih identiteta, turska vlada, državne banke, privatne kompanije i nevladine organizacije provele su stotine projekata širom Balkana i nastavljaju to da rade.

Kaže i da Turska ne vidi nikakvu kontradiktornost u razvijanju dobrih odnosa sa Srbijom s jedne i BiH s druge strane, a napori Turske da Kosovo prizna međunarodna zajednica pomažu, a ne ometaju napore za mirom u regiji.

Također, naglasio je, posljednjih godina turske državne banke otvorile su nove filijale u balkanskim gradovima i povećale kreditne linije za sve poljoprivrednike i poslovne ljude, Turska izvozi stoku iz BiH da pomogne poljoprivrednicima, a autoput Sarajevo - Beograd će završiti turske kompanije i on će služiti kao "put mira" na Balkanu.

Osim toga, TIKA je završila stotine malih i srednjih projekata u čitavom regionu koji osiguravaju povećanje kapaciteta pomoću tehničke pomoći, dok Turska istovremeno pruža obuku i podršku sigurnosnim snagama nekoliko balkanskih zemalja te uz sve to Turska podržava proces pridruživanja zemalja Balkana NATO-u i Evropskoj uniji.

- Imajući ovo na umu, možemo sumirati tursku viziju Balkana u tri glavna poglavlja - politička stabilnost, ekonomski razvoj i kulturološki procvat. Turska je podržala sve inicijative kako bi Balkan ostao politički miran i siguran. Politička stabilnost regiona je od izuzetnog značaja ne samo za Evropu već i za svijet - posebno je naglasio Kalin.

Stav portparola Predsjedništva Turske Ibrahima Kalina je da nijedan konflikt u svijetu međusobne zavisnosti nije lokalni, a nasilje pomjera granice i može izazvati smrtonosne posljedice zbog čega Turska razvija dobre odnose sa svim stranama kako bi održala političku stabilnost i sigurnost za sve.

Istaknuo je da je ekonomski razvoj kamen temeljac turske balkanske politike, a pod njihovim pravim potencijalom, balkanskim zemljama su potrebne ozbiljne i jednake poslovne mogućnosti, a ne odnosi zavisnosti.

- Turska je uložila i ohrabrila privatni sektor da investira u sve oblasti, uključujući trgovinu, finansije, komunikacije, infrastrukturu, građevinarstvo, energetiku i poljoprivredu. Trenutno na stotine turskih kompanija posluje na Balkanu, zapošljavajući hiljade lokalnih ljudi - kazao je Kalin.

U svom autorskom tekstu za časopis "Daily Sabah" Kalin ističe da je treći segment oblast kulture i umjetnosti u kojima se turske i balkanske tradicije spajaju u zajedničko naslijeđe, podsjećajući da su Osmanlije izgradile mnoga velika arhitektonska djela u zapadnim zemljama carstva, i to uključuje južnu Evropu i Balkan.

Također, kulturološki procvat je ključan za pamćenje tradicije i prepoznavanje realnosti modernosti, a jedno od njih ne mora biti alternativa drugom, dok turski, bošnjački, albanski, makedonski, srpski, slovenski, bugarski i grčki autori, pjesnici, slikari i drugi umjetnici mogu imati sjajnu kulturnu i umjetničku tradiciju, mogu učiti jedni od drugih i stvarati velika umjetnička djela.

- Turska podržava takve programe koji imaju za cilj stvaranje zajedničkog prostora za razmišljanje i kreativnosti. U tom kontekstu, Turska pruža školske stipendije za studente na Balkanu, a stotine njih dobivaju dobro obrazovanje u Turskoj. Važnost vjerske nastave se pojavljuje kada se uspjeh naše zemlje u borbi protiv ekstremizma, radikalizacije i terorizma ozbiljno shvati - dodao je.

Naglasio je da se Turska protivi El-Kaidi i Daešu svojom ideologijom i razumijevanjem islama, a iako ove terorističke organizacije imaju neke članove u balkanskim muslimanskim zajednicama, onu nisu mogli prodrijeti u društvo, ali u isto vrijeme Turska podržava obrazovne programe koji će osigurati da se Islam pravilno podučava.

- Druga opasnost na Balkanu je teroristička mreža FETÖ. S obzirom na to da posjeduje neki kultni sistem vjerovanja, FETÖ predstavlja prijetnju ne samo Turskoj već i balkanskim zemljama. Oni funkcioniraju pod krinkom činjenja dobrih usluga, obrazovanja i međureligijskog dijaloga i tolerancije, ali svi trebaju znati njihovo pravo lice - pojasnio je.

Istaknuo je da su članovi te organizacije ne samo se infiltrirali u Turskoj državi, već su također organizirali pokušaj državnog udara u Turskoj 15. jula, prouzročivši štetu islamu, koliko i terorističke grupe El-Kaida i Deaš te svi na Balkanu moraju biti oprezni kada je u pitanju prijetnja poput ove.

Stoga, cilj Turske na Balkanu nije tražiti utjecaj, jasno je kazao Kalin, nego osiguranje političke stabilnosti, podsticanje ekonomskog razvoja i podržavanje kulturne i obrazovne aktivnosti, dodajući da se Turska suprotstavlja svim vrstama mikronacionalizma.

- Turska se, također, protivi stranoj intervenciji. Nacionalna, lokalna i unutrašnja pitanja trebaju biti vođena i praćena od lokalnog stanovništva i nadležnih vlasti. Jaka Turska je dobra za Balkan i stabilan i prosperitetan Balkan je dobar za Tursku i svijet - zaključio je u autorskom tekstu za časopis "Daily Sabah" generalni sekretar i portparol Predsjedništva Republike Turske Ibrahim Kalin.