U Bosni i Hercegovini 240.000 ljudi svake godine radi na crno, a takozvana siva ekonomija teška je skoro osam milijardi KM, pokazuju podaci entitetskih sindikata u BiH.
Da je stanje poražavajuće, navode i iz Centra civilnih inicijativa (CCI) te upozoravaju da siva ekonomija u našoj zemlji otima čak 25,5 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje!
Zvanični podaci
- Izvještaj “Stanje nacije” pokazuje da BiH ima najveći udio sive ekonomije u Evropi. S obzirom na podatke da 7,3 milijarde KM nije u regularnim tokovima, a da je ukupno porezno opterećenje u odnosu na BDP skoro 40 posto, dođe se do zbira da BiH godišnje gubi skoro 2,9 milijardi maraka poreza - potvrdili su za “Avaz” iz CCI-ja.
No, iako ove vrtoglave cifre država gubi, SDA-ovi direktori Šerif Isović, čelni čovjek Porezne uprave FBiH, i Anis Ajdinović iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, nisu se upustili u bitku da naplate što mogu te da prikupe što više poreza i ostalih prihoda u budžet, barem kad je riječ o Federaciji.
Da je rad na crno uzeo maha, upozoravaju i iz Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH. Ukoliko ima političke volje, crno tržište može da se ukine za kratko vrijeme, uvjeren je predsjednik SSSBiH Ismet Bajramović.
- Dok se u većini evropskih zemalja, u Evropskoj uniji u cjelini, bilježi pad sive ekonomije, kod nas se i dalje žilavo drži. Siva ekonomija zahvatila nam je sve djelatnosti. Radnici nemaju nikakva prava, dok one koji državu varaju, niko ne dira - kaže Bajramović.
Kriteriji MOR-a
Angažiranje radnika nacrno najčešće je, navodi, prisutno u manjim preduzećima u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, trgovine…
- Zvanični podaci o stanju u bh. ekonomiji govore kako je u BiH 475.000 nezaposlenih, skoro 40 posto. Ako je, prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (MOR-a), broj nezaposlenih 18 posto, onda ih 23 posto radi nacrno - navodi Bajramović.
Prijave na minimalac
Osim rada nacrno, poslodavci sve češće prijavljuju radnike na minimalac, a ostatak iznosa daju na ruke. Prema podacima SSSBiH, svaki treći radnik u BiH prijavljen je na minimalac.
Poslodavci se na to odlučuju zbog izuzetno visokog poreza koji se plaća državi, odnosno entitetima. U Federaciji BiH to je skoro 70 posto poreza i doprinosa na svakog prijavljenog radnika. Dakle, ako radnika ima plaću od, naprimjer, 1.000 KM, poslodavac mora izdvojiti još između 600 i 700 KM za dažbine državi.
