Dok Evropska unija brine zbog uloge Moskve na zapadnom Balkanu, Turska povećava svoj utjecaj u regionu, ocjenjuje Politico.

Kako navodi u opširnoj analizi, sto godina nakon što su Osmanlije izgubile Balkan, nasljednici carstva ponovo pokušavaju da prodru u region.

- Pokušavajući da poveća utjecaj na zapadni Balkan, Evropska unija ne samo što mora da se suoči sa sve agresivnijom Rusijom već i sa rastućim ambicijama Turske - piše portal.

U četvrtak će se lideri EU sastati u Sofiji s kolegama sa zapadnog Balkana - iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije i s Kosova.

Na prvom takvom samitu od 2003. godine EU će, kako se navodi, ponoviti da njena vrata ostaju otvorena za region, dok će se lideri sa Balkana obavezati da poduzmu potrebne reforme da postanu članice jednog dana.

Ponovni interes EU za njeno južno posljednje dvorište izazvano je djelimično strahovima od uloge Moskve u regionu - od davanja borbenih aviona Srbiji do navodne uloge u pokušaju puča u Crnoj Gori, navodi Politico i dodaje da Rusija ipak nije jedina sila s dugom historijom u regionu koja ponovo provodi tu veći utjecaj.

Evropski lideri, dodaje se, zabrinuti su zbog rastućeg utjecaja Turske na zapadni Balkan, naročito otkako je ta zemlja krenula autoritarnijim putem.

U tekstu se podsjeća da je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) pred Evropskim parlamentom stavio Ankaru i Moskvu u isti koš rekavši da ne želi da se Balkan "okrene prema Turskoj ili Rusiji".

Turska smatra Balkan dijelom svoje prirodne sfere utjecaja kao bivša imperijalna sila sa Osmanskim carstvom koje se na svom vrhuncu prostiralo sve do Beča.

Tokom 15-godišnje vladavine predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) Turska je uložila velike napore i novac da bi stekla veće političko, kulturno i ekonomsko uporište zapadnom Balkanu.

Pružala je razvojnu pomoć, vodila velike infrastrukturne projekte, otvarala univerzitete i obnavljala džamije, ohrabrivala turske biznismene da investiraju u regionu i poticala dijalog među zavađenim zajednicama.

Međutim, politički dommet Ankare ima i mračniju stranu, navodi Politico. Erdoan i turski ministri vrše pritisak na zemlje u regionu da poduzmu mjere protiv sljedbenika imama Fetulaha Gulena (Fethullah Gülen), kojeg Ankara smatra odgovornim za pokušaj puča 2016. godine. 

Erdoanov plan da održi skup u Sarajevu 20. maja uoči turskih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u junu, također, svjedoči o širenju utjecaja u regionu, navodi portal i podsjeća da su zapadnoevropske zemlje zabranjivale slične skupove tokom prošle izborne kampanje u Turskoj.

Politico navodi riječi jednog neimenovanog zvaničnika u turskom ministarstvu vanjskih poslova koji kaže da nema razloga za zabrinutost EU zbog uloge Turske u regionu.

- Ne razumijem zašto su uznemireni zbog utjecaja Turske na Balkanu. Voljeli bismo da uspostavimo dobre odnose, željeli bismo da trgujemo sa njima, podržavamo euroatlantsku integraciju. To je situacija u kojoj bismo svi bili zadovoljni - rekao je on.

Trgovinski obim Turske s EU iznosi oko 145 milijardi eura, ali Ankara gaji velike nade u jačanje ekonomskih odnosa u regionu.

Portal ukazuje i na značajno povećanje trgovinske razmjene Turske sa zapadnim Balkanom - od 364 miliona eura 2002. na 2,5 milijardi eura 2016. godine.

Navodi i da bliske kulturne, historijske i vjerske veze čine Tursku prirodnim partnerom za BiH, Albaniju i Kosovo koji imaju značajnu muslimansku populaciju.

- Ono što više iznenađuje jeste porast trgovinskih i političkih odnosa sa Srbijom gdje je nekad bilo rasprostranjeno antitursko raspoloženje - navodi Politiko.

- Vožnja autoputom kroz Srbiju, dijela arterije koja povezuje Tursku i zapadnu Evropu, ilustrira promjenu: posljednjih godina bilbordi na turskom jeziku reklamiraju hotele i restorane za vozače kamiona - a tu su i znakovi koji ukazuju na najbližu džamiju.

Ekonomski interesi uvjerili su obje zemlje da ostave po strani stara neprijateljstva, ocjenjuje portal i navodi podatke Privredne komore Srbije da je obim trgovine Srbije s Turskom prošle godine dostigao skoro milijardu eura, a da je prije dvije godine, iznosio 745 miliona eura.

Portal podsjeća na nedavnu posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Ankari gdje je razgovarao s Erdoanom o infrastrukturnim projektima i drugim pitanjima te da je rekao da je Turska "najveći igrač, najjača zemlja na Balkanu".

Međutim, ekonomsko prisustvo Turske nije ono što brine evropske saveznike Ankare, već oni strahuju da bi Turska mogla da ima politički utjecaj na štetu Brisela.

S obzirom na to da Turska, Rusija, Kina i Zalivske zemlje sve pokazuju ekonomski i politički interes za zapadni Balkan, vlade regiona mogu da grade bliske odnose sa partnerima koji su manje zainteresirani za demokratske standarde nego EU, navodi Politico.

Nekadašnji turski diplomata Sinan Ulgen kaže da je Ankara više puta izražavala podršku evropskim integracijama zemalja zapadnog Balkana i da Turska za razliku od Moskve ne nudi "konkurentni politički model".

Većina analitičara kaže da bi bilo uzalud da EU pokušava da smanji prisustvo Turske u regionu s obzirom na dugotrajne historijske veze.

Ulgen smatra i da nema velike razlike između odnosa Turske prema Balkanu i Ujedinjenog Kraljevstva prema zemljama Komonvelta. Kaže i da EU treba da prihvati da ne može da spriječi utjecaj Turske i da razmišlja o zajedničkoj saradnji sa Ankarom u pravcu zajedničkih ciljeva.

Neki analitičari strahuju da bi Erdoanov agresivni pristup mogao da poveća tenzije između etničkih zajednica u regionu.

Vesela Černeva iz kancelarije Evropskog vijeća za vanjske poslove u Sofiji smatra da su te Erdoanove taktike namijenjene domaćoj javnosti, ali da takav način govora ima posljedice.

- Pritiskanje nacionalističkih i vjerskih tastera ima mnogo ozbiljnije posljedice na Balkanu nego na drugim mjestima - dodala je ona.

Također, ocjenjuje da je Erdoanov plan o predizbornom skupu na Balkanu zabrinjavajući.

Tu zabrinutost dijeli i bivši turski ambasador u Beogradu Suha Umar koji je za portal "Al-Monitor" nedavno rekao da bi jedan takav skup bio "veoma rizičan".

Drugi ipak ukazuju da izazivanje problema nije u interesu Turske.

- Svaki konflikt ili tenzija u regionu bi smanjili mogućnost Turske da razvija bolje veze i ekonomske odnose u regionu, što su inače prioriteti Ankare - zaključuje analitičar Murat Ugur Ekindži (Ekinci), analitičar za Balkan pri institutu SETA, bliskom turskoj vladi.