Uloga i značaj medija u pripremi javnog mnijenja za pretpristupne pregovore pojedinih zemalja s Evropskom unijom bila je tema današnje radionice koju je organizirao EU info-centra u Mostaru.

O ulozi bh. medija u ovom procesu govorio je šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Lars-Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark), koji je tom prilikom istaknuo da medijima, kada se govori o BiH, prema njegovom mišljenju, nedostaje objektivnosti.

Dodao je da se može dosta raspravljati o tome što je to objektivnost, što ona obuhvata te kako novinarima nije lako raditi pod pritiscima različitih uređivačkih politika, ali kako je izrazito važna sloboda izražavanja, ne samo u kontekstu EU integracija već i generalno u kontekstu međunarodnih prava i sloboda.

Naglasio je da je, zajedno s demokratijom i osnovnim ljudskim pravima, sloboda izražavanja jedno od temeljnih vrijednosti koje su potrebne za postojanje snažnog građanskog društva.

Govoreći o procesu EU integracija, Vigemark je kazao da postoje različita viđenja tog procesa ne samo u BiH već svugdje gdje se odvija taj proces i da se taj proces može gledati kroz dvije krajnosti, promatrati ga kao vrlo detaljan i isključiv proces kada se govori o tehničkim karakteristikama tog procesa, ali kao i isključivo politički proces.

- Kao i u svemu ostalom u životu, istina je negdje između te dvije krajnosti. Međutim, da bi taj proces bio funkcionalan i da bi dao svoje prave rezultate, ne govorim samo o BiH već o svim zemljama zapadnog Balkana, potrebno je, prije svega, razumjeti koje su prave potrebe u tome procesu i kakva je međusobna interakcija između administracije, uprave, politike i civilnog društva, a sve u kontekstu civilnog društva i same uloge medija - kazao je Vigemark.

Naglasio je da proces EU integracija zahvata sve sfere društva te da u tom procesu mediji igraju jednu od ključnih uloga.

Vigemark je na kraju svog izlaganja poručio da predstavnici medija imaju mogućnost pretočiti informacije u istinsko razumijevanje suštine Evropske unije da bi građani uvidjeli da taj proces nije samo vezan za rokove koji se moraju ispoštovati te da bi bh. građanima približili što je pozitivan ili negativan utjecaj EU na njihov svakodnevni život.

Direktorica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Lejla Bičakčić tokom današnje radionice govorila je o ulozi medija u društvu. Kazala je da je medijska pismenost nužna aktivnost, odnosno proces koji treba pod hitno uvoditi, ali kako se odmah postavlja i pitanje gdje će medijska pismenost dati najbolje rezultate.

Ona je istaknula da predstavnici medija najviše vremena provode obavljajući zadatke, a da malo vremena odvajaju za izgradnju osobnih kapaciteta.

- Vrlo često u utrci za zadacima novinari nemaju vremena da se adekvatno upoznaju s temama svojih zadataka da bi mogli kvalitetno izvijestiti o njima, a samim time i educirati građane - kazala je Bičakčić.

Govoreći o fenomenu lažnih vijesti, ona je kazala da se za njih, po nekim analizama, može reći kako se plasiraju iz političkih ili ekonomskih razloga.

- Kako se boriti protiv lažnih vijesti u kontekstu medijske pismenosti prvenstveno se naslanja na vjerodostojnost izvora informacija, kome vjerujemo na kraju dana, jesu li mediji stekli povjerenje građana, odgovaraju li adekvatno povjerenju građana i koji se medij izborio da povjerenje građana privuče sebi zbog svoga objektivnog i nepristranog izvještavanja - rekla je Bičakčić.