- Jako smo zabrinuti zbog situacije na Balkanu. SAD imaju suštinske interese u tom regionu u kojem smo u bliskoj prošlosti bili jako angažirani i finansijski i vojno. Naše nezanimanje u zadnjim godinama, dovelo je do jako loših trendova. Odnosi na Balkanu se sve više kompliciraju, kako među državama, tako i među narodima. Zanemarili smo upozorenja kada je počeo raspad Jugoslavije i platili smo jako skipu cijenu. Ne želimo da se to ponovi - upozorio je bivši američki ambasador Frenk Vizner (Frank Wisner) večeras u Vašingtonu.  

On je jedan od autora prijedloga plana za obnovljeni snažni angažman Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije na Balkanu i posebno u Bosni i Hercegovini. Plan je predstavljen u prepunoj sali Američkog instituta za mir (USIP), koji se nalazi odmah preko puta Stejt departmenta.

Dobar tajming

Vizner je ocijenio da je stanje u BiH kritično, ali i da je tajming kada se Zapad treba posvetiti našoj zemlji i regionu jako dobar. Objasnio je to činjenicom da se sve više političkih lidera okreće Balkanu, da će 17. maja u Sofiji biti održan samit EU i zapadnog Balkana, a da će se u julu na samitu NATO-a u Briselu isto govoriti o regionu.

- Sada nam treba politička odluka. Naš predsjednik Donald Tramp (Trump) i vodeći ljudi oko njega trebaju reći da je Balkan bitan i vidjet ćete promjene - istakao je Vizner.

Založio se i za to da se naš region ubrzano počne uključivati u euroatlantske strukture, ali da taj proces mora biti sasvim jasno vidljiv stanovništvu Balkana

Džonatan Levicki (Jonathan Levitsky), koji je bio blizak saradnik Ričarda Holbruka (Richard Hoolbroke) istakao je da su u pripremi prijedloga plana, imali veliki broj razgovora s brojnim utjecajnim ljudima s obje strane Atlantskog okeana.

- Puno njih podijelilo je našu zabrinutost stanjem na Balkanu. Niko ne očekuje i nadam se da se to neće desiti, da se region vrati u vremena 90- godina prošloga vijeka.

- Iskreno se nadam da nikada više neće ni trebati da se ponovo masovno angažiramo na Balkanu. Ali, da bi smo to sigurno spriječili, trebamo se uključiti sada, snažno i jedinstveno. I s mnogo, mnogo manje resursa, novca i napora nego prije 20 godina možemo uraditi dobar posao i konačno postaviti region na put dugotrajnog mira i prosperiteta - rekao je on.

Tom Grejem (Graham), ispred Kisindžer Asocijacije upozorio je da bi dalje izostajanje zapadne akcije dovelo samo do jačanja utjecaja Rusije, Turske, ali i Kine u regionu.

Panelisti, među kojima je bio i Kameron Manter (Cameron Munter), jednoglasni su u stavu da EU i SAD imaju mogućnosti izvesti promjene nabolje.

Dejton 2

Levicki je, govoreći o BiH tokom rasprave upozorio i da "niko ne bi želio investirati zbog rasprostranjene korupcije". Smatra da je rješenje problema u tome da se uredi funkcioniranje vlasti, koje će onda privući investitore. Založio se i za opreznu promjenu Dejtonskog sporazuma, posebno naglasivši da se njegovi osnovi ne smiju ugroziti.

- Iz iskustva u radu s Holbrukom znam da taj sporazum nikada nije zamišljen kao trajno, krajnje rješenje. Holbruk je uvijek govorio da je "Dejton 2 iza ćoška". No, ne vjerujem da ćemo mi taj "ćošak" vidjeti u doglednoj budućnosti.

Vizner je, pak, stava da "u BiH imamo haos".

- Ali, možemo pomoći. Moramo napraviti okvir stabilnosti, a to će otvoriti ekonomsku perspektivu. To je temelj za aktivnosti koje će trajati godinama, ali bez toga nema ništa - istakao je.

Panelisti su se osvrnuli i na ideju predsjednika Srbije da s Kosovom razmijeni teritorije, što su ocijenili kao opasnu i nerealnu ideju.

Ambasador Vizner je stava da se umjesto toga treba baviti istinskim pitanjima koja muče obične ljude, a to se može jedino kroz direktan dijalog Beograda i Prištine koji se mora intenzivirati.

Vučićeva ideja

Govoreći o Vučiću, ambasador Manter je upozorio da EU svoju politiku prema BiH temelji i na pretpostavci da predsjednik Srbije utiče na Milorada Dodika, te je ocijenio da je takav stav Brisela pogrešan.

- Ne treba nam lični odnos među ljudima, već jake institucije unutar BiH koje će omogućiti konstruktivniji pristup problemima. Ima i bilo je nekih pozitivnih utjecaja iz Beograda na RS, ali je to kratkoročno. Trajno rješenje problema je u institucijama vlasti i uprave u BiH - istakao je on.

Grejem je, osvrćući se na ulogu Rusije na Balkanu istakao da su dešavanja iz oktobra 2016. "ekstreman i prilično traljav primjer šta Rusi rade na Balkanu već godinama".

- Temeljni problem nije u razlikama u rješenju balkanskog problema između nas i njih, već u tome da oni uopće ne žele da se rješenje nađe. Balkan nije nikakav prioritet Rusije, već moneta za potkusurivanje s Zapadom, kako bi preko njega dobili nešto drugo.

Ambasador Manter, osvrćući se na aktivnosti Kine u regionu, predložio je da Zapad ponudi druge fondove.

- Kinezi ulažu jako puno u infrastrukturu. Mi se s time ne možemo nadmetati, a ne vidim ni razlog zašto bi. To je za nas prilika. S boljim cestama i prugama, naši biznisi mogu razvijati svoje aktivnosti. Hajmo mi napraviti investicijski ili poduzetnički fond. A možemo Kinezima ponuditi partnerstvo i pomoći da procedure za realizaciju velikih infrasturkturnih projekata budu u najboljem kapitalitičkom standardu - transparentni, isplativi, s boljitkom za svakog običnog čovjeka - istakao je.

Miler: Funkcioneri u BiH su jako opušteni 

- Davno je bilo kada sam bio ambasador u BiH. Povremeno i sada odem tamo. Ljudi koji su u vrijeme mog mandata bili na pozicijama i sada su na vlasti u BiH. I znate šta - oni su baš opušteni i zadovoljni. U vašem planu jako ste fokusirani na "šta", ali malo govorite o "kako" - naveo je u svom obraćanju Tomas Miler (Thomas Miller), ambasador SAD u Sarajevu od 1999. do 2001. godine.

On je upozorio i da u svom prijedlogu plana autori računaju i na visokog predstavnika.

- On je zaspao prije 15-ak godina. Zaboravite na njega - rekao je on.

Odgovarajući na Milerove opaske, Levicki je naglasio da je jasno da visoki predstavnik odavno ne koristi bonske ovlasti, ali je bitno da su one tu i da se mogu aktivirati.

Dodao je i da je svjestan da su politički lideri opušteni, ali da građani BiH uopće nisu i da su sve više ljuti.

Ambasador Vizner je naveo da je svjestan da "prst nije na obaraču", aludirajući na bonske ovlasti.

- Ali, bitno je da imamo taj mehanizam, ali i mnoge druge. U BiH moramo koristiti princip "štapa i mrkve". Meni je najvažnije da se zaustavi negativan trend odlaska mladih ljudi. Oni moraju vidjeti da zemlja napreduje. Ako treba, iskoristit ćemo i bonske ovlasti da bi se to desilo. Da, ne koriste se već dugo. Ali, šta će biti u martu naredne godine, na primjer, ako se ne bude mogao usvojiti budžet na vrijeme. Šta ako se tada iskorite bonske ovlasti. To bi moglo biti spasonosno rješenje - istakao je on.

Dodao je i da je primjer kažnjavanja Dodika najbolji pokazatelj u kom se smjeru treba ići, te proširiti obim mogućih kažnjavanja ne samo pojedinaca, poslovnih grupa, već i više od toga.

Brojni gosti

U USIP-u su se mogli vidjeti brojni bivši i sadašnji funkcioneri američke vlade.

Među prisutnima je bio Džonatan Mur (Jonathan Moore), bivši šef Misije OSCE u BiH, Ed Džozef (Joseph) koji je s kraja prošlog i početka ovog vijeka radio u misijama OSCE i OHR-a na Kosovu i u BiH, niz ambasadora koji su službovali u balkanskim državama.