- Tada sam praktično vodio kampanju SDS-a i Ognjena Tadića, jer sam bio predsjednik stranke. Imali smo situaciju da su posljednja ispitivanja pokazivala da je Tadić u prednosti tri do četiri posto. Prema teoriji svih ljudi koji sa stručne strane prate izbore, to je nedostižna prednost, odnosno situacija se u nekoliko dana ne može promijeniti - kaže predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mladen Bosić (SDS) u razgovoru za Vijesti.ba, osvrćući se na izbore iz 2014. godine, u kontekstu aktuelnih dešavanja vezano za izmjene Izbornog zakona BiH.
Kako će se u konačnici riješiti pitanje izmjena Zakona o krivičnom postupku?
- To, prije svega, zavisi od Doma naroda te hoće li usvojiti prijedlog poslanika SDA, koji je upućen iz Predstavničkog doma. Mislim da će HDZ-ov prijedlog imati problem s glasanjem. Mi ćemo postupiti na isti način kako smo postupili i sa SDA-ovim prijedlogom. Dakle, bit ćemo suzdržani.
Koja je osnovna razlika između SDA-ovog i HDZ-ovog prijedloga?
- Ovo su čisto pravničke nijanse. Iako nisam ekspert za to, čuo sam da HDZ-ov prijedlog nudi manji intenzitet mogućnosti borbe protiv korupcije. To su oni koji zagovaraju da se podrži SDA-ov prijedlog. Moram reći da tu očigledno ima onih koji nisu predlagači, a koji stoje iza tih prijedloga, a koji opet imaju svoje interese.
Ne mogu vidjeti suštinske razlike između ta dva prijedloga, ali očigledno je da je đavo u sitnicama, odnosno da se radi o suptilnim tumačenjima pojedinih odredbi, koje bi se mogle iskoristiti za ovakav ili onakav slučaj.
Što se nas tiče, mi ćemo uvijek podržati ono što nudi veći stepen borbe protiv korupcije i veću mogućnost da ovdje uopće otpočne borba protiv korupcije, a ona neće otpočeti zato što smo donijeli ovakav ili onakav zakon ili što smo napravili ovakvu ili onakvu promjenu, nego će otpočeti onog trenutka kada bude političke volje kod ljudi koji donose odluke.
Ta politička volja kod velikog broja ljudi, koji su donosioci odluka, ne postoji. Osnovni problem je nefunkcioniranje pravnog aparata. U slučajevima borbe protiv korupcije, jasno je da je kočnica upravo Tužilaštvo BiH, entitetska tužilaštva, kao i tužilaštva na ostalim nivoima vlasti. Ne mislim da su problem tužioci. Oni se ponašaju u skladu s općom atmosferom. Problem nisu čak ni pojedinačni ljudi, nego sistem.
Prije pet, šest mjeseci Predstavnički dom je imao posebnu sjednicu o pravosuđu, upravo na moj zahtjev. Tada smo donijeli odluku da Vijeće ministara predloži reformu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koje je glavni organ za nadziranje pravosudnog sistema. To se nikada nije desilo.
Dakle, Vijeće ministara to nikada nije uradilo, a ministar pravde tvrdi da nije mogao formirati grupu, zato što se tome protivi Vlada RS. Riječ je o klasičnom prebacivanju loptice odgovornosti.
Ima li političke volje da se spriječi politička korupcija na osnovu izmjena Izbornog zakona koje podrazumijevaju skeniranje glasačkih lističa, uvođenje videonadzora na glasačka mjesta?
- Trakavica u vezi s Izbornim zakonom ima dva kraka. Jedan krak se odnosi na krađu izbora, odnosno o izmjenama Izbornog zakona kojima se u izborni proces uvode nove tehnologije, kako bi se ta krađa spriječila. Ove izmjene su važne kao pokušaj da se nešto uradi protiv krađe na izborima i političke korupcije, koja proizlazi iz toga.
No, očito je da se određene parlamentarne stranke protive tome?
- Imate začarani krug. Smatram da su rasprava oko ovog pitanja i žestoka protivljenja pojedinih stranaka razgolitile čitavu situaciju. Već možete zaključiti zašto bi se neko borio protiv nadzora i krađe izbora, ukoliko nema interes da se ta krađa nastavi.
Na posljednjoj sjednici Doma naroda, kada se raspravljalo o uvođenju savremenih tehnologija u izborni proces, vođena je polemika, između ostalog, i o rezultatima izbora 2014. godine. Konkretno, izborna utrka između tadašnjeg SDS-ovog kandidata Ognjena Tadića i SNSD-ovog kandidata i aktuelnog predsjednika RS Milorada Dodika.
- No, dobili smo rezultat kakav smo dobili. Dodik je za nešto više od 6.000 glasova pobijedio. Imali smo prijave raznih nepravilnosti, ali na kraju, nismo imali šta drugo, nego da priznamo rezultat. Dodik je postavljen za predsjednika RS.
Kod nas ostaje uvjerenje da se se tu desile prevara i krađa. Banja Luka je osnovni izbor sumnje, i to samo tokom izbora 2014. Ne čudi me što se SNSD s takvom željom i snagom protivi bilo kakvom nadzoru izbora.
Dakle, postoji i bojazan da bi se situacija mogla ponoviti i u oktobru ove godine, ukoliko ne dođe do izmjena Izbornog zakona?
- Apsolutno. Ako je neko jednom pokrao izbore, zašto ne bi i drugi put? Zašto bi se odrekao te mogućnosti i tog mehanizma?
Na osnovu zahtjeva Kluba SNSD-ovih poslanika, za danas (petak) ste zakazali hitnu sjednicu Predstavničkog doma na kojoj bi se trebalo raspravljati o "ratnohuškačkoj retorici člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića". Kazali ste da njegove sporne izjave asociraju na rat, ali da takvih izjava ima na svim stranama, te da one služe za prikupljanje političkih poena. Dakle, predizborna kampanja je uveliko počela?
- To je 100 posto predizborna kampanja sa svih strana. To je model koji se stalno ponavlja. Pitanje je može li se većina građana oduprijeti takvim manipulacijama, te shvatiti političku igru iza toga. Do sada to nisu mogli shvatiti. Hoće li ovaj put moći, to ne znam, no, evidentno je da ćemo imati predizbornu kampanju na istim postavkama.
Neiscrpan je dijapazon poteza koji će dići nacionalističku homogenizaciju, te koji će tražiti da se nacija okupi oko lidera. Sve to je već viđeno. Isti slučaj je kao i s krađom izbora - zašto bi se neko odrekao i mijenjao nešto što mu je ranije donosilo rezultate. Šta se protiv toga može uraditi? Jedino pokušati građanima rasvijetliti tu situaciju. Vidjet ćemo da li je svijest građana na takvom nivou da mogu razlikovati šta je čista igra, a šta njihov interes.