Za efikasniju borbu protiv korupcije potrebno je da pravosudne institucije počnu procesuirati krivična djela korupcije, zatim veća transparentnost rada institucija, usvajanje novih zakona kao što su zakon o lobiranju i zakon o porijeklu javnih funkcionera te bolja saradnja između nevladinih organizacija, javnih institucija i privatnih preduzeća.

To su neki od zaključaka učesnika godišnje konferencije "Borba protiv korupcije kroz unapređenje zakonodavnog okvira i jačanje kapaciteta antikorupcijskih institucija", koju je danas u Sarajevu organizirala Misija OSCE-a u BiH, u saradnji s Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK).

Direktor APIK-a Hasim Šabotić kazao je novinarima da, iako je postignut određeni napredak u borbi protiv korupcije, 91. pozicija, na kojoj se u prošloj godini nalazila BiH, po indexu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI), nimalo nije ohrabrujuća.

- Ako uzmemo u obzir činjenicu da je APIK u potpunosti ispunio svoje nadležnosti, a stopa korupcije iz godine u godinu raste, logično je postaviti pitanje kako je to moguće - rekao je Šabotić.

On je mišljenja da se protiv korupcije može boriti na dva načina, represijom i prevencijom te dodao da u tom smislu APIK poduzima sve raspoložive preventivne mjere da bi smanjio ili barem pokušao smanjiti stopu korupcije u BiH.

Istakao je da su doneseni planovi integriteta u svim institucijama, planovi borbe protiv korupcije, formirano 13 tijela za sprečavanje korupcije na skoro svim nivoima vlasti u BiH, a na raspolaganju su i svi ostali formalnopravni mehanizmi za sprečavanje korupcije.

- Nažalost, u proteklom periodu to nije donijelo rezultate kakve je javnost očekivala, što pokazuje i spomenuto istraživanje TI - konstatirao je direktor APIK-a.

Po njemu, neophodno je da pravosudne institucije konačno počnu procesuirati krivična djela korupcije, potrebna je i veća podrška donosioca odluka APIK-u i drugim agencijama koje se bore protiv korupcije, a koja je, kaže, do sada bila samo deklarativna.

Osim toga, dodao je, treba stvoriti i istinski nezavisne institucije, usvojiti izmjene zakona o APIK-u, izmjene zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju u bh. institucijama te usvojiti nove zakone kao što su zakon o lobiranju i zakon o porijeklu imovine javnih funkcionera.

Zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Aleksander Čupligin (Alexander Chuplygin) konstatirao je da je korupcija veliki i ozbiljan problem za BiH jer narušava povjerenje građana u politički sistem, onemogućava investicije i dovodi do nenamjenskog trošenja javnih resursa.

Stoga je naglasio da je borba protiv korupcije od ključnog značaja za ostvarenje ekonomskog rasta i ukupne stabilnosti države.

- Današnja konferencija predstavlja izvanrednu priliku za različite aktere koji djeluju u ovoj oblasti kako bi razmijenili mišljenja i razgovarali o planovima za borbu protiv korupcije, kao i razmatrali eventualne zajedničke aktivnosti - kazao je Čupligin.

Poručio je da će Misija OSCE-a u BiH nastaviti pružati podršku nadležnim institucijama, uključujući i APIK, u prevazilaženju ovog velikog izazova.

Novinarima se obratila i predstavnica Centra za razvoj civilnog društva BiH Mersiha Jogunčić, koja je stava da je usvajanje zakona o zaštiti zviždača jedan od najvažnijih koraka u borbi protiv korupcije.

Također, ona smatra da se resursi nevladinih organizacija još uvijek ne koriste dovoljno te da nevladinim organizacijama treba dozvoliti veći pristup informacijama.

Između ostalog, istakla je i da javne institucije nedovoljno informiraju o svojoj borbi protiv korupcije te o svom radu.

Posebno je naglasila da saradnja između nevladinih organizacija, javnih institucija i privatnih preduzeća zaista treba zaživjeti da bi donijela prave rezultate.

Osim toga, napomenula je da se saradnja i podrška aktivnostima civilnog sektora treba odvijati tako da se ne preklapaju aktivnosti kako ne bi došlo do stvaranja većih troškova.

Predsjedavajuća Komisije za financije i budžet Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) i zamjenica predsjedavajuće GOPAC grupe u PSBiH Ljilja Zovko podsjetila je da su tokom prethodne godine radili na Zakonu o parlamentarnom nadzoru.

- Sada očekujemo njegove rezultate u smislu da će sve institucije morati redovno i transparentno izvještavati o svom radu - kazala je i dodala da, ako se ovaj mehanizam parlamentarnog nadzora koji djeluje samo na državnom nivou pokaže efikasnim, onda i ostali nivoi zakonodavne vlasti mogu napraviti isto.

Napomenula je da će sljedeća godina biti testna, kada će se moći vidjeti efekti Zakona o parlamentarnom nadzoru.