Kod zakonodavnih organa kantonalnih, entitetskih i bh. nivoa vlasti postoji svijest i izražena volja da se uklone preostale arhitektonske i druge barijere, kako bi se i za osobe s invaliditetom osigurao pristup javnim prostorima u kojima su ovi organi smješteni, stav je Ombudsmana za ljudska prava u BiH, iznesen u Specijalnom izvještaju o dostupnosti radnih prostora zakonodavnih tijela u BiH za osobe s invaliditetom, koji je predstavljen u Trebinju, na sastanku Foruma protiv diskriminacije, u organizaciji Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. 

Amra Kazić, savjetnik Ombudsmana za ljudska prava BiH, kaže da je objektivno prisutan problem na terenu, naročito u skupštinskim prostorima koji nisu u vlasništvu ovih organa zbog čega ne mogu samostalno ni mijenjati postojeća arhitektonska rješenja.

- Uz prilaz javnom prostoru, važno je naći adekvatan odgovor i na probleme kretanja i dužeg boravka unutar njih, pristupa govornicama kada zasjedaju zakonodavni organi, dostupnosti toaleta i parking mjesta, te isticanja putokaza i znakova. Zbog unapređenja položaja osoba sa invaliditetom ombudsmani su uputili preporuku da zakonodavni organi nastave angažman na energičnom uklanjanju arhitektonskih i svih drugih barijera, kako bi osobe sa invaliditetom neometano mogle u punoj mjeri uživati prava i slobode, koji su im garantirani impozantnim brojem domaćih i međunarodnih pravnih instrumenata, na snazi u BiH - naglasila je Kazić i dodala da su prilagođenost javnih postora u arhitektonskom smislu i laka dostupnost svim zakonodavnim organima posebno važni jer ti organi donose brojne propise koji reguliraju čitavu lepezu prava osoba sa invaliditetom i doprinose poboljšanju njihovog statusa u najširem smislu.

- S druge strane, uskraćivanje pristupa predstavlja povredu ustavnog prava na jednakost, ali i upućuje na opasnu pojavu diskriminacije osoba za invalititetom u odnosu na ostale članove društva - navela je Kazić.

Prema riječima Milice Ijačić, odbornice u Skupštini grada Trebinja, ona kao osoba sa invaliditetom nema direktan pristup sali u kojoj se održavaju sjednice gradske skupštine, pa koristi alternativne prolaze.

- Ulazim kroz garažu ili iza šalter sale. Postoji mogućnost da se napravi direktan prilaz, ali stepenice na ulazu je teško prilagoditi, kao što su i ulazna vrata prilično uska. U sali skupštine za mene je prilagođeno mjesto na kojem sjedim, govornici ne mogu da pristupim, ali to nisam mogla ni da očekujem u tako malom prostoru. Tako da mogu reći da su u ovom smislu sa 50 posto ispoštovana prava osoba sa invaliditetom - pojasnila je Ijačić i dodala da je najveća barijera za osobe za invaliditetom, kada je u pitanju uopće pristup institucijama, nedostatak tumača za gluvonijeme osobe, ali i što u određenim javnim ustanova u Trebinju još postoje arhitektonske barijere. 

- Evidentna je i praksa da se zaista radi na njihovom otklanjanju. Recimo, Bolnica i Dom zdravlja u Trebinju dobili su lift platformu zahvaljujući NVO ''Kreativni centar''. Mislim da će i ostale barijere biti otklonjene – važno je što odgovorni imaju sluha za ovaj problem - zaključila je Ijačić.

Uz predstavnike institucije Ombudsmana za ljudska prava u BiH, sastanak je okupio i članove nevladinih organizacija i udruženja koji se bave pitanjima osoba s invaliditetom, te predstavnike centara za socijalni rad, besplatne pravne pomoći i Crvenog krsta.