- Dakle, napad na Leutara je 132. teroristički akt na prostoru Federacije i za sada 107. nerazriješeni takav slučaj. Upravo taj podatak teško tereti bošnjačke nosioce vlasti - konstatira se u nastavku teksta sedmičnika „Dani” pod naslovom „Rat AID-a i hrvatskih obavještajnih službi” autorice Vildane Selimbegović, objavljenog 29. marta 1999. godine.
Tekst je objavljen dan nakon što je tadašnji federalni ministar policije Jozo Leutar podlegao povredama zadobivenim u napadu koji je u Sarajevu 16. marta 1999. godine izvršen aktiviranjem eksploziva u njegovom automobilu dok se vozio na posao.
- Činjenica da je, ne tako davno, u Kantonalnom sudu u Zenici Ahmedu Zuhairu Handali u odsustvu izrečena kazna zatvora u trajanju od 10 godina, kao glavnom krivcu za autobombu koja je u septembru 1997. godine eksplodirala u Mostaru, ne ide nimalo u prilog ovdašnjem sudstvu i vlasti. Naprosto zato što su, iako osuđeni, Handalini pomagači zajedno s njim oslobođeni optužbe da su teroristi - jer tužilac nije pronašao dokaze da su okrivljeni djelovali kao organizirana grupa s političkim motivom.
Akcija hapšenja
Ubistva Hrvata u Travniku, tamošnji policajci koji su, također, letjeli u zrak, brojna paljenja, ranjavanja, kamenovanja i prijetnje još nisu uvjerili nosioce vlasti da je na djelu klasični terorizam političkih ciljeva.
Do sada su, u nekoliko navrata, otkriveni počinioci prepoznati kao mudžahedini, no prvooptuženi su redovno u bijegu - prije Handale nestao je još poznatiji Abu Hamza, zatim Hamzala, koji se, da zlo bude kompletno, jedno vrijeme krio u službenom stanu načelnika policije?! Spektakularnu akciju hapšenja pratilo je još spektakularnije bježanje - podsjeća se u tekstu magazina „Dani” od prije 19 godina.
Zašto su dolazili mudžahedini
- Mudžahedinska zajednica u BiH nastala je još 1993. godine. Dobri poznavaoci tadašnjih prilika tvrde da su mudžahedini na prostor Bosne i Hercegovine stigli na jedini mogući način - hrvatskom vezom, a neki i s hrvatskim putovnicama. Za pojedine je, kasnije se i dokazalo, bio redovno osiguran i smještaj "negdje oko Zagreba". Motiv nije teško prepoznati: s mudžahedinima u BiH daleko je bilo lakše govoriti o građanskom ratu. A s radikalizacijom muslimana i podjela Bosne činila se izvjesnijom - tvrdi se u tekstu „Dana”.
(Sutra: Desant na AID)