Bosna i Hercegovina prvak je Evrope po broju smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka. U cijelom svijetu, naša zemlja zauzima drugo mjesto, odmah poslije Sjeverne Koreje. Ovo su zabrinjavajući podaci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Najveći izvoznici

Kvalitet zraka u zemljama zapadnog Balkana je katastrofalan. Međutim, čini se da to nije prioritet ni EU, ni državnim institucijama, poručuju stručnjaci.

Poređenja radi, u Njemačkoj je broj smrtnih slučajeva izazvanih zagađenošću zraka na 100.000 stanovnika 32,5, a u BiH 230,6.

Jednostavnom matematikom može se izračunati da u BiH godišnje, zbog posljedica zagađenja zraka, umre oko 8.000 stanovnika.

Ni druge zemlje regiona ne zaostaju. Albanija je četvrta u Evropi, zatim slijede Crna Gora, Makedonija i Srbija.

Sve zemlje zapadnog Balkana su na dnu ljestvice i najveći su izvoznici sitnih čestica u atmosferu, čija koncentracija u ovim zemljama često prelazi dozvoljenu granicu i do 10 puta.

Vlatka Matković-Puljić, savjetnica za zdravlje i energiju za regiju Balkan iz Alijanse za zdravlje i životnu sredinu HEAL, kazala je za "Deutsche Welle" da je zagađenje zraka u ovoj regiji "strašan problem", prenosi agencija Patria.

- Sve zagađene termoelektrane Evrope se nalaze u ovoj regiji. Najgora termoelektrana je u BiH. Radi se o termoelektrani Ugljevik, koja godišnje u zrak emitira više od 100.000 tona SO2. Mi smo je prozvali Černobil u Evropi - upozorava Matković-Puljić.

Navodi da je alarmantno i na području grada Tuzle i Lukavca zbog termoelektrane Tuzla i drugih fabrika koje se nalaze na tom području.

- U Tuzli je prošle godine koncentracija SO2 bila i do 14 puta viša od dopuštenog, te je zbog ovog problema bila obustavljena i nastava u školama. Situacija nije bolja ni ove godine - rekla je Matković-Puljić.

Emisija štetnih čestica u jednoj zemlji znači da će te iste štetne čestice završiti i u drugim zemljama.

- Ako Hrvatska, koja je u EU i koja među ovim zemljama ima najčišći zrak, želi nešto napraviti u borbi protiv zagađenja zraka, ona to ne može, jer Srbija i BiH u njenom susjedstvu nemilice zagađuju zrak - a zrak ne poznaje državne granice - upozorava Matković-Puljić.

Naglašava da je neophodna saradnja među zemljama, kao i konkretni koraci ugrađivanja filtera ili zatvaranja termoelektrana, ali za početak bi bilo dovoljno napraviti i bolji sistem nadzora i praćenja kvaliteta zraka.

- Najtransparentnije podatke ima Srbija. U BiH postoje mjerenja kvaliteta zraka, ali podatke je jako teško dobiti i nisu dostupni javnosti, dok u Makedoniji često mjerne stanice ne rade - objašnjava Matković Puljić i upozorava da je prvi korak za sve države da imaju transparentne i redovne podatke o kvalitetu zraka, da bi se problem počeo rješavati.

Ističe da bi sve države Balkana trebale od 2018. godine početi drastično smanjivati zagađenje iz termoelektrana na ugalj. Međutim, nijedna država nije počela raditi na tome.

Zemlje zapadnog Balkana morat će riješiti ovaj problem u procesu pristupa EU, ali i da zagađenja osim što narušavaju zdravlje građana, štete i državnim kasama, jer prema proračunima WHO-a, BiH godišnje gubi 21,5 posto bruto domaćeg proizvoda samo zbog zagađenja zraka, Srbija gubi čak 33,5 posto, Makedonija 19,5, a Albanija 16,9 posto svog bruto domaćeg proizvoda.