Prema podacima Agencije za statistiku BiH koji su prije mjesec objavljeni u publikaciji „Bosna i Hercegovina u brojevima 2017“, u 14.889 osnovnih škola u 2016./2017. školskoj godini upisana su 287.694 učenika. Poređenja radi, u školskoj 1988./89. u našoj zemlji bilo je upisano 543.337 učenika. Dakle, 27 godina kasnije broj djece u BiH gotovo je prepolovljen. Manji je za tačno 255.643 prvačića.  

 Nesigurnost i nepovjerenje

Pad broja učenika izraženiji je u manjim sredinama, gdje je još teže osigurati kvalitetne uvjete za život nego u većim gradovima. Tako u nekim školama više nema nijednog đaka, zatvorene su, dok postoje odjeljenja s njih samo troje ili četvero u klupama, pa se izvode kombinirani vidovi nastave. Žalosno da žalosnije ne može biti. Dobra stara poslovica “Puna škola đaka, niotkuda vrata” već odavno nema to značenje pa sada glasi „Puna škola vrata, niotkuda đaka”.

Broj đaka smanjuje se rapidno u posljednjim godinama. Tako je prošlogodišnji manji za 3.670 ili 1,3 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu. Naime, u 2015./16. u BiH je u osnovne škole upisan 291.364 učenik, a minusi se nižu iz godine u godinu unatrag. Naprimjer, u 2001./02. školskoj godini osnovnu školu pohađao je ukupno 364.481 osnovac.

Prostom usporedbom s prošlogodišnjih 287.694, lako je izračunati da je za 15 godina došlo do smanjenja broja učenika u osnovnim školama za 76.787! U prosjeku, godišnje se broj učenika u osnovnim školama smanji za više od pet hiljada.

Demograf Amer Osmić za naš list izjavio je kako je ovakav demografski pad rezultat dva procesa: jedan je manji broj novorođene djece, s čime se suočavamo već deset godina, a drugi iseljavanje. Na to treba dodati, kako kaže, i nesigurnost.

- Stječe se dojam da stanovništvo naprosto nema dovoljno povjerenja u obrazovni sistem da će razviti nivoe znanja, vještina i kompetencija na kvalitetan način, odnosno da će oni moći biti konkurentni u državi u kojoj žive - navodi Osmić.

Sistemsko rješenje

Ističe da su negativni trendovi poprimili takve razmjere da se mogu nazvati pravim demografskim i obrazovnim slomom.

- Demografski je slom zahvatio BiH svom snagom i naravno da se on odražava i na obrazovanje. To da imamo gotovo 50-postotno smanjenje broja učenika u posljednjih dvadesetak godina ozbiljno mora zabrinuti svakog ko razmišlja o budućnosti zemlje, a posebno one koji upravljaju zemljom – upozorava Osmić.

Navodi da je neophodno primijeniti sistemsko rješenje.

- Ključna stvar u ovome svemu jeste da se ovom problemu pristupa s vrha države, dakle da se rješava sistemski. Nažalost, ne vidim da se o tome razgovara, iako je potrebno uključiti hitne mjere. Nužno je pokušati smanjiti odlazak onog najdragocjenijeg što ovo društvo ima, a to su mladi ljudi, a to je moguće uraditi tako što će im se dati motivacija i želja da ostanu - zaključuje Osmić.

Razmjere katastrofe tek će se osjetiti

Razmjere demografske katastrofe, navodi Osmić, tek će se osjetiti.

To, također, potvrđuju statistički podaci, prema kojima je u Bosni i Hercegovini od 2007. godine broj umrlih veći od broja rođenih. Prije 11 godina broj umrlih veći je bio za 1.209 osoba, dok je prošle godine ta brojka dramatično porasla - na 6.388 osoba u odnosu na broj rođenih.