Tužilac iz Odsjeka za terorizam Tužilaštva BiH, podigao je optužnicu protiv Amira Haskića iz Sarajeva koji se tereti da je stvorio plan i osigurao potrebna sredstva, s ciljem pridruživanja stranoj paravojnoj formaciji, koja djeluje izvan BiH, te se odlučio pridružiti strukturama "Islamske države", koju je Vijeće sigurnosti UN proglasilo terorističkom organizacijom. Tokom istrage prikupljeni su dokazi da je optuženi lično i direktno ostvarivao kontakt s aktivnim pripadnicima ISIL-a, s namjerom pridruživanja ovim terorističkim strukturama, pišu Vijesti.ba.

Za ovakvu optužnicu zaslužne su izmjene Krivičnog zakona BIH koje je, još u vrijeme dok je bio državni ministar sigurnosti, inicirao predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, a poslanici njegove stranke predložili državnom Parlamentu gdje su izmjene i usvojene.

Radi se o jednoj od najefikasnijih zakonskih mjera koje su donesene u oblasti borbe protiv terorizma, i to kao prve te vrste u regionu. Njima se institucionalno kažnjavaju bh. građani i grupe koje organiziraju odlazak i učestvuju u oružanim sukobima u inozemstvu. Konkretno radi se o kaznama za sve one koji organiziraju, vrbuju, propagiraju učestvovanje ili izravno učestvuju u oružanim sukobima izvan BiH. 

Ovo zakonsko rješenje doneseno je kada se povećavao broj odlazaka na strana ratišta iz cijelog svijeta pa i iz BiH, u prvom redu na sirijsko ratište. Danas se BiH svrstava u red onih država koje imaju najmanji broj takvih slučajeva.

Dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Nedžad Korajlić posebno ukazuje na preventivnu dimenziju ovog zakonskog rješenja, budući da je svojevremeno u BiH zabilježen povećan broj osoba koje odlaze na strana ratišta. 

- Stoga je važna preventivna dimenzija, kao i pooštravanje kaznene politike, kako bi takvim sankcijama pokušalo preduprijediti one koji namjeravaju otići na strana ratišta - ističe Korajlić za Vijesti.ba.

Na upit koliko je ovo zakonsko rješenje značajno danas, kada su česte optužbe za radikalizaciju Bošnjaka u BiH, profesor Korajlić naglašava da je neprihvatljivo govoriti od radikalizaciji bilo koje nacije. 

- Zakon ne tretira Bošnjake, nego bilo kojeg građanina BiH i zato ga posmatram kao generalnu prevenciju protiv odlazaka na strana ratišta, odnosno izvršilaca krivičnog djela koji imaju ime i prezime, a ne predznak naroda, nacionalnosti, vjeroispovijesti i slično - navodi profesor Korajlić.