U ovoj godini ugledna međunarodna nevladina organizacija „Nacionalni demokratski institut“ (NDI) provela je u BiH istraživanje javnog mnijenja koje je pokazalo da čak 85 posto bh. građana smatra da političari koriste etničke napetosti za svoju ličnu političku korist.
Etnička linija
- Više od dva desetljeća nakon što je Dejtonski mirovni sporazum okončao rat, politička scena u BiH ostaje podijeljenja po etničkoj liniji, a javni diskurs često se usredotočuje na podjelu moći između etničkih skupina. Konkurentni interesi tih grupa i duboko nepovjerenje među njima doprinijeli su dugotrajnim političkim sukobima na svim nivoima vlasti, stvarajući frustraciju među građanima i otežavajući reformske napore potrebne za unapređenje demokratske tranzicije zemlje i ostvarivanje uvjeta za članstvo u Evropskoj uniji (EU) – navodi se u analizi NDI.
Podsjećamo kako bi se pravazišla ova situacija, 28. septembra ove godine NDI je okupio predstavnike 19 od 22 glavnih političkih stranaka koji su na kraju dvodnevne konferencije na Jahorini potpisali Deklaraciju o ciljevima političkih stranaka iz BiH u 21. stoljeću.
U analizi se naglašava da su višestranačke deklaracije rijetki primjeri uspješne saradnje u BiH, kao državi koja i dalje ostaje etnički podijeljena.
Politolog Adis Arapović za „Avaz“ kazao je da međunarodne organizacije poput NDI izražavajući kritiku na djelovanje monoetničkih stranaka iste trebali bi i imenovati.
- Deklaracija koja je potpisana je dobro došla vijest i njom se pokušava skrenuti pažnja da se političke stranke trebaju kretati u okvirima zakona i običaja koji vrijede u demokratskim društvima. Ali i vladine i nevladine međunarodne organizacije moraju biti eksplicitnije kad iznose stavove da BiH nanosi štetu etnocionalno ponašanje političkih stranaka – smatra Arapović.