Protesti koji su prošlog vikenda održani u Grčkoj, zbog upotrebe riječi Makedonija u imenu bivše jugoslavenske republike, pokazali su svu krhkost odnosa na Balkanu, te da su granice još uvijek neutabane, smatraju analitičari iz Bosne i Hercegovine i regiona.

Koketiranje oko promjena granica, trećeg entiteta, nezavisnosti Republike Srpske i tako dalje, dobra je podloga za predizborne kampanje, što je naročito vidljivo u BiH, gdje predizborna kampanja, kako kažu, uveliko traje.

Kako je za Avaz.ba kazao Adnan Huskić, ti nacionalni projekti su nešto čemu političari često pribjegavaju jer su isplativi.

- Ti nacionalni projekti su nešto na čemu možete lako mobilizirati ljude iza sebe. Posebno u BiH, gdje je ta identitetska politika toliko naglašena i itekako igra veliku ulogu kod nas. Teže je mobilizirati ljude, naprimjer, u Hrvatskoj, a u BiH, čim počnete s tom pričom, niko vas više ne pita šta se desilo s ovom firmom, šta s onom, šta je s obećanjima, gdje su autoputevi, zašto mladi odlaze i tako dalje – kazao je Huskić.

Nacionalni projekti

On je objasnio i ko pribjegava toj politici.

- Kod nas je ta ideologija nacionalnih i etno-nacionalnih politika pribježište. Jasno je da lupeži bježe tamo i da nemate šta suprotno kazati toj politici. To je ono što virtuelno branite od nekoga što hoće da vam uzme. I tako, evo 25 godina branite i 25 godina pokušavaju od vas nešto da uzmu, a za to vrijeme osiromašismo i opljačkasmo narod. Važno je da se priča o tome imamo li ili ne dovršene nacionalne projekte – istaknuo je on.

Huskić smatra da takve ideje koje su isključive i druge tretiraju na neprijateljski način  uvijek ulaze negdje gdje se nalaze drugi.

- Za to smo smatrali da su diskvalifikovane ideologije koje pripadaju prošlosti. To je bila matrica po kojoj su se otvorili sukobi na Balkanu. Zato je danas, iako je mnogo teža situacija da se ide na neke izmjene granica, teže  proizvesti efekt iz ranih 90-tih, kada se čitav svijet oko nas transformirao, kada je pala željezna zavjesa, pao Sovjetski Savez, raspala se Jugoslavija, i očekivati da je to sada realistično. Mislim da nije, čak i iz njihove vizije. Imate serije projekata velika Srbija, velika Albanija, treći entitet, banovina Hrvatska, nema Makedonije, velika Bugarska...to su sve projekti koji u ovom momentu nemaju uporište u realnosti, ali su, nažalost, isplativi – kazao je Huskić.

I srbijanski politički analitičar Aleksandar Popov rekao je da stabilnost na Balkanu, odnosno pitanje promjena granica i drugih tema koje se s vremena na vrijeme provlače kroz medije, zavise od toga koliko je stabilna situacija u svijetu koja ne dozvoljava da u jednom regionu pitanje granica postane pitanje broj jedan i da bude izvor nekih budućih turbulencija ili oružanih sukoba.

- Ovdje je situacija dovedena do usijanja, a najrovitije je u BiH koja stalno važi za nedovršenu država, gdje nisu stvoreni uvjeti za trajan i stabilan  duži mir. Pitanje granica je pitanje koje je uvijek aktuelno u regionu. Vidimo da je u prošlosti bilo i prijedloga da se dobije trajan mir na Balkanu samo ako se napravi velika Srbija, velika Hrvatska, velika Albanija, zaboravljajući pri tome da se do promjene granica dolazi samo nakon velikih ratova – kazao je Popov.

Istog mišljenja je i Srđan Vukadinović koji smatra da su odnosi na Balkanu roviti i malo treba da se poremete.

Nezavršeni procesi

- To pokazuje krhkost granica, demokratije, mijenjanja stavova preko noći. Vidimo koliko je Makedonija nazadovala u svojim integracijama ka NATO-u i EU jer neko osporava naziv Makedonije. Zbog toga, kada se pristupa Balkanu, određenim promjenama i strategijama, onda je to mnogo više od običnog papira. Odnose na Balkanu rješavaju društvena pomirljivost, razumijevanje i spoznaja svih proturječnosti koje postoje među narodima Balkana. U rješavanju proturječnosti ne treba kretati od nekih perifernih problema već od onih stvari koje su ključne i koje su remetile dugo vremena odnose na Balkanu. To su dvije jako bitne stvari koje mogu pomoći da se učvrsti demokratija, stabilizira Balkan – kazao je on.

Dodaje da se na Balkanu ne ponavlja historija, nego historijski procesi nisu završeni.

Procesi nisu završeni i o tome se mora razgovarati. Imamo pitanje Makedonije, koje se mora riješiti kako ne bi nastali neki veći i mnogo kompleksniji problemi.

- Moraju se definirati odnosi između tri naroda u BiH, strukturno. Moraju se riješiti pitanja oko Pelješkog mosta, granica, ne kao formalna pitanja za koja brzina i vrijeme traže da se razriješe već kao duboko formalna i suštinska pitanja. Mora se iskoračiti naprijed. Političari mogu da mašu osamostaljenjem, trećim entitetom, ali nemoguće je promijeniti Ustav BiH, Dejtonski sporazum. Loš je, stvorio je nedovršenu državu, ali se ne može mijenjati jer nema jedinstvene volje da se promijeni. Pokušaj da dva prevedu trećeg žednog preko vode, uvijek je stvarao zlo na ovim prostorima – rekao je Vukadinović.