Protekle sedmice u Banjoj Luci je održan sastanak dva od tri ombudsmana za ljudska prava BiH, Nives Jukić i dr. Jasminka Džumhur sa biskupom banjalučkim dr. Franjom Komaricom. Ombudsmeni su se željeli iz prve ruke, upoznati sa stvarnim stanjem ljudskih prava, među Hrvatima katolicima na području ove biskupije.
Komarica se zahvalio za zanimanje ombudsmena, požalivši se da se vrlo rijetko neko iz službenih entitetskih i državnih institucija zanima za stanje katoličke – praktično fizički iskorijene – populacije na području njegove biskupije, posebno u onom njenom većem dijelu koji se nalazi u entitetu Republika Srpska. Primijetio je da mnogi primjeri i ustaljena praksa kršenja mnogih ljudskih i građanskih prava katolika odnosno Hrvata s ovog područja – ne stižu do Središnjeg ureda u Sarajevu, unatoč postojanju regionalng ureda te institucije u Banjoj Luci, prenose Vijesti.ba.
„Ima se dojam da su mjere kršenja ljudskih prava ugrađene u sustav upravljanja“, naglasio je biskup Komarica.
Odgovarajući na pitanje koliko katolika Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina živi sada u župama njegove biskupije na području entiteta RS, biskup Komarica je odgovorio da se krajem svake godine prikupljaju, u duhu crkvenih propisa, egzaktni podatci o broju katolika te dodao da se broj katolika krivicom političara dramatično smanjio tijekom poratnih 22 godine, umjesto da se povećao u duhu Anexa 7 Daytonskog sporazuma povratkom brojnih prognanika koji su se željeli vratiti.
„Sada nedostaje oko 95% katoličke populacije od njenog broja iz 1991., a oko 4-5% od onoga broja koji je bio na kraju 1995.“, pojasnio je biskup.
Zaključio je kako je svim domaćim i stranim političkim dužnosnicima i institucijama u BiH dobro poznato da dva povijesna višestoljetna identiteta katolički i hrvatski uslijed kontinuirane obespravljenosti potpuno nestaju iz ovoga dijela Bosne i Hercegovine.
„Pripadnici tih identiteta, imam dojam, napušteni su od svih državnih institucija i političkih predstavnika, čak i od predstavnika svojega naroda“, naveo je biskup, prenose Vijesti.ba
Nadodao je da se mnogi od preostalih malobrojnih Hrvata katolika svakodnevno susreću s mnoštvom nepravdi nepremostivih životnih problema i poteškoća, a pritom se osim predstavnicima Crkve nemaju nikome obratiti za dobivanje pravne i materijalne pomoći koja im pripada kao građanima ove zemlje.
Biskup Komarica je ombusmane podsjetio na brojne usmene i pismene intervencije apele koje je sam ili zajedno s drugim biskupima u zemlji upućivao nadležnim institucijama i dužnosnicima. Nažalost bez uspjeha.
Na pitanje ombdusmana što bi se trebalo poduzeti da se popravi sadašnje teško stanje u mnogim župama katoličke populacije na području Banjolučke biskupije, biskup je naglasio da su potrebna konkretna djela pravne materijalne i političke pomoći i pružanje ohrabrenja u zaštiti i promicanju temeljnih ljudskih i građanskih prava i sloboda osobnih kolektivnih koje su svim stanovnicima BiH pa tako i katolicima zajamčena domaćim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima.
To je, kako je naveo, pravo na vlasništvo, pravo na raspolaganjem svojom imovinom, pravo na svoj jezik, pravo na rad, na jednak pristup javnim službama u svojoj zemlji, pravo na jednakopravnost i na pravnu zaštitu bez diskriminacije. Spomenuo je i neprihvatljivo i protuzakonito ponašanje predstavnika općinskih, županijskih, entitetskih i državnih vlasti, te predstavnika međunarodnih nadležnih institucija u konstantnom osporavanju prava katolika u župi Drvar da sebi izgrade prijeko potrebnu Crkvu na mjesto porušene od komunističkih vlasti.
Biskup je ombdusmanima Jukić i dr. Džumhur uručio nekoliko knjiga i opširnu pisanu promemoriju o kršenju ljudskih prava Hrvata katolika na području svoje biskupije koja se, kako je priopćeno, između ostaloga odnose na društvene, imovinske, političke i sigurnosne probleme. Između ostalog, ukazao je i na neprocesuiranje brojnih ratnih zločina nad članovima i imovinom Katoličke Crkve, na dugotrajnost i neefikasnost sudskih procesa u brojnim slučajevima prognanih katolika koji se žele vratiti na svoju očevinu, na probleme bivših logoraša Hrvata koji su od entitetskih vlasti, nastavio je, dodatno maltretirani i kažnjavanjem zbog traženja svojih prava i drugo. Sugerirao je ombudsmanima da primjere očitog kršenja ljudskih prava češće iznose u javnost kako bi se stvarala potrebna kritička masa za mijenjanje stanja na bolje u korist obespravljenih.
