Posljednjih godina u svijetu biznisa koji se bavi proizvodnjom i prodajom električne energije, sve više preovladava mišljenje da su vjetroelektrane isplativije i za zaradu, ali i za okoliš.
Svijet je odavno zabrinut za planetu Zemlju, a među najvećim zagađivačima su termoelektrane na ugalj i ulje. Tu su i hidroelektrane, čija je gradnja nerijetko ugrožavala eko sistem.
Iako postoje mišljenja da su i vjetroelektrane problematične za pojedine vrste divljih životinja, te da se prilikom izgradnje ovih elektrana koriste materijali štetni po okoliš, mišljenje većine je da su mnogo prihvatljivije od konvencionalnih načina proizvodnje električne energije.
Za vjetropark koji će proizvoditi 200 MW potrebno je 20 kvadratnih kilometara, ali to zemljište će i dalje biti iskoristivo za obradu u poljoprivredne svrhe i za ispašu.
I u našoj zemlji sve su češće najave izgradnje vjetroelektrana, kakao bi se smanjio broj termo i hidroelektrana i zaštitio okoliš, a istovremeno zadržao nivo proizvodnje električne energije.
Prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini je VE Mesihovina u Tomislavgradu, a početak rada ovog vjetroparka očekuje se na proljeće ove godine. Prema prvim procjenama ovaj vjetropark električnom energijom snabdijevat će između 27 i 28 hiljada domaćinstava.
U najavi je gradnja i drugih vjetroparkova u Bosni i Hercegovini, koji će korištenjem snage vjetra i geografskog područja BiH smanjiti uništavanje rijeka u proizvodnji električne energije.
Istraživanje U.S. National Research Councila iz 2007. godine pokazalo je da vjetroparkovi ne uzrokuju bolesti.
